Njemački bruto domaći proizvod (BDP) lani je okopnio drugu godinu zaredom podcrtavajući dubinu i silinu s kojom su američka sabotaža kritične infrastrukture, posrednički rat u Ukrajini i zelena tranzicija naštetili najsnažnijem gospodarstvu Europske unije.
BDP se u 2024. smanjio sukladno očekivanjima, za 0.2%. U srijedu objavljeni podaci nacionalnog statističkog ureda, Destatisa, također su pokazali negativan predznak za zadnje prošlogodišnje tromjesečje u kojem je kontrakcija iznosila 0.1%.
“Ciklički i strukturni tereti stajali su na putu boljeg gospodarskog razvoja u 2024.” rezimirala je tijekom predstavljanja rezultata predsjednica Destatisa, Ruth Brand.
Rastuća vanjska konkurencija, visoke cijene energije, još uvijek povećane kamatne stope i nesigurnost oko gospodarskih izglede redom su uzeli danak, dodala je prema izvještaju Reutersa.
Povijesna slabost
Njemačka je u 2023. iskusila pad BDP-a za 0.3%. Tamošnje gospodarstvo scenarij dvije uzastopne recesijske godine nije iskusilo od ranih 2000-ih.
“Njemačka prolazi kroz daleko najdulju fazu stagnacije u poslijeratnoj povijesti,” napisao je u komentaru rukovoditelj prognozama u institutu Ifo, Timo Wollmershäuser. “Također znatno zaostaje u međunarodnoj usporedbi.”
Postojana i neumoljiva gospodarska slabost lani je uzela i politički danak, raskolila vladajuću koaliciju okupljenu oko Socijaldemokrata (SPD) i okinula prijevremene izbore koji će se održati 23. veljače.
Analitičari procjenjuju i upozoravaju da politički utjecaj na izvozno orijentiranu ekonomiju ima još potencijala za kulminaciju.
Prilike za izvoz mogle bi se dodatno pogoršati nakon inauguracije novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa koji je Europi i svijetu zaprijetio novim carinskim ratom, rekao je ekonomist LBBW-a, Jens-Oliver Niklasch.
“Trenutno postoje izrazito snažni pokazatelji da će 2025. biti treća godina recesije,” odvagnuo je u takvom kontekstu Niklasch čije se gledište reflektirano u procjenama Bundsebank i drugih.
Izvoz Njemačke lani se smanjio za 0.8% u poredbi s 2023., na što je ponajviše utjecala trgovina s Kinom.
Na svjetlijoj strani, domaća potrošnja je u 2024. porasla za 0.3% na godišnjoj razini. Inflacija se povukla a plaće porasle, što je pogodovalo kupovnoj moći.
Vlada je zabilježila proračunski deficit od 113 milijardi eura, ugrubo za pet milijardi eura veći nego u 2023. godini. Udjel duga u BDP-u ostao je na 2.6%.
Zimski blues
Pojedini analitičari ne skrivaju razočaranje padom BDP-a u četvrtom kvartalu prošle godine. Ukoliko se negativni predznak ponovi u prvom tromjesečju gospodarstvo će iskusiti deja vu i još jednom potonuti u tehničku recesiju u koju povremeno uranja ili s kojom koketira već treću godinu zaredom.
“Ufanja u blagi porast u četvrtom tromjesečju su se izjalovila i nema znakova poboljšanja u prvom tromjesečju,” komentirao je glavni ekonomist Commerzbanka Jörg Krämer.
Carsten Brzeski, rukovoditelj globalnih makro istraživanja pri ING-u, drži da bi konačni rezultati za četvrto tromjesečje 2024. mogli biti i gori od preliminarnih.
“S obzirom na izvješća o industrijskim tvrtkama koje su u prosincu zaustavile proizvodnju zbog skoka cijena energije, rizik od revizije podataka o BDP-u u četvrtom tromjesečju prema dolje je realan,” napisao je strateg u bilješci za klijente.
Povezane vijesti
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.
Comment here
Morate biti prijavljeni da biste objavili komentar.