PolitikaPreporučeno

Oko 328 milijardi eura za stvaranje radnih mjesta u skladu s klimatskim ciljevima: Komisija

Ako Europska unija ne preuzme vodstvo u borbi protiv klimatskih promjena, to neće učiniti nitko drugi, ustvrdio je u utorak 17. rujna povjerenik Europske komisije za klimatsku i energetsku politiku Miguel Arias Canete uoči summita u New Yorku.

Španjolac Canete govorio je u Europskom parlamentu u Strasbourgu na temu zajedničkog europskog stava na nadolazećem summitu o klimatskim promjenama Ujedinjenih naroda koji se idući tjedan održava u New Yorku. Taj se skup smatra nastavkom summita u Parizu 2016. godine. U petak će se diljem svijeta održati i novi masovni “štrajk” protiv klimatskih promjena.

“Imamo itekako šansu, ne tražiti isprike nego naći načine. Siguran sam da možemo to iskoristiti,”

Valter Flego

>>>Javni poziv za projekte prilagodbe klimatskim promjenama, na raspolaganju 34,2 milijuna kuna

“Na summitu u New Yorku možemo samo zaključiti kako se treba učiniti više”, kazao je u srijedu povjerenik za klimatsku i energetsku politiku koji smatra da svijet dovoljno ne poštuje Pariški sporazum i kako je u nekim sferama zabilježen i negativan trend.

“Ako Europska unija tu ne preuzme vodstvo, to neće učiniti nitko drugi”, poručio je Arias Canete, naglasivši kako će uspostava ekonomija s neutralnim emisijama biti veća revolucija od one industrijske.

Istaknuo je kako je Europska komisija predložila da 25 posto idućeg višegodišnjeg europskog proračuna 2021-2027, oko 328 milijardi eura, bude namijenjeno borbi protiv klimatskih promjena.

Velika uloga privatnog sektora

U toj borbi veliku ulogu će igrati privatni sektor, pa EU radi na stvaranju uvjeta i inicijativa kako bi investitori stvarali radna mjesta u skladu s klimatskim ciljevima, tvrdi povjerenik na odlasku.

“Veoma je jasno da će EU dodatno raditi na toj ambiciji, a to su pokazali i europski izbori i program nove predsjednice Komisije Ursule von der Leyen”, rekao je Aries Canete.

Kazao je i kako EU ima mjere da se emisije štetnih plinova do 2030. smanje za 45 posto u usporedbi s 1990. godinom i kako će potpuna provedba europskih zakona udvostručiti brzinu smanjenja emisije.

Zastupnici novog saziva Europskog parlamenta u raspravi su većinom bili složni o nužnosti borbe protiv klimatskih promjena, no dio je bio kritičan prema politici Komisije zbog njezine sporosti u provedbi potrebnih mjera.

>>>Desnica cool, ljevica zagrijana finskim prioritetima u predsjedanju Unijom

Konzervativni zastupnici upozorili su kako stvaranje previše ekoloških regulacija ugrožava konkurentnost europske industrije, što posljedično završava uvozom jeftinijih proizvoda iz zemalja s manje restrikcija.

Flego o cilju

U raspravi je sudjelovao i hrvatski zastupnik Valter Flego koji je kazao kako je cilj jasan: “biti svjetski lider” u borbi protiv klimatskih promjena.

“Imamo itekako šansu, ne tražiti isprike nego naći načine. Siguran sam da možemo to iskoristiti”, rekao je Flego i poručio kako “priroda može bez čovjeka, ali čovjek ne može bez prirode”.

Na nadolazećem klimatskom summitu u New Yorku 23. rujna od čelnika će se zatražiti da osnaže inicijative za smanjivanje emisije stakleničkih plinova, a glavni tajnik UN-a Antonio Guterres poručio im je da “dođu s idejama, ne s govorima”.

>>>Sve više djece anksiozno, prestravljeno neposrednom klimatskom apokalipsom: stručnjaci

UN na svojim stranicama da posljednje analize pokazuju kako bi se brzim djelovanjem u idućih 12 godina mogle znatno smanjiti emisije štetnih plinova i održati rast prosječne temperature na ispod 2 stupnjeva Celzija.

UN poručuje kako je Pariški sporazum beznačajan bez ambicioznog djelovanja u skladu sa zacrtanim ciljem smanjenja emisija za 45 posto u idućem desetljeću i postizanja neutralnih emisija do 2050. godine.