Ministar financija Zdravko Marić rekao je u srijedu tijekom predstavljanja Prijedloga izmjena i dopuna Državnog proračuna za 2020. godinu da smo “ove godine ostvarili nešto malo bolji rezultat nego što smo predvidjeli u svibnju pri donošenju prethodnog rebalansa.”
“Krenut ću od rebalansa za 2020. godinu. Imamo nešto malo bolji rezultat od naših prvih očekivanja na prihodovnoj strani. Pad BDP-a je nešto manji nego što su bila očekivanja, za oko sedam milijardi kuna. Međutim, to je i dalje oko 12,2 milijardi kuna manje nego prošle godine. Ono što raduje je situacija s doprinosima. Oni su najbolji pokazatelj stanja na tržištu rada, a ključno je sada očuvati radna mjesta”, rekao je uvodno ministar.
>>>Marić: puni oporavak ne možemo očekivati prije kraja 2022. | VIDEO
“Kada gledamo rashodovnu stranu, rashodi su veći za 8,6 milijardi kuna u odnosu na inicijalni plan od čega su rashodi koji se financiraju iz izvora koji utječu na rezultat proračuna opće države veći za 6,9 milijardi kuna,” naveo je.
“Ministarstvo zdravstva je u ovom rebalansu najzastupljenije, djelomično zbog duga veledrogerijama, ali i troškova bolnica, a tu su i investicije za KBC Rijeka. Mirovine naravno da nisu i neće biti upitne”, nastavio je.
Primjer Croatia Airlinesa
“Ovogodišnji deficit iznosi 29,5 milijardi kuna, odnosno 8 posto BDP-a. Ove godine smo kompletne javne financije i proračun stavili u funkciju gospodarstva, očuvanja radnih mjesta i prevladavanja izuzetno teških okolnosti u zdravstvu zbog epidemije. Na naše inzistiranje, na našu inicijativu za vrijeme predsjedanja izglasana je privremena suspenzija fiskalnih pravila, sve kako bi državni proračuni bili poluga gospodarstvima,” rekao je.
>>>Croatia Airlines gomila gubitke, traži ‘rupu’ u europskim pravilima o državnoj pomoći
“Ne smijemo zanemariti da se dugovi u zdravstvu prema europskoj metodologiji gledaju kao troškovi. Međutim, rashoda ćemo imati i za druga javna poduzeća, a primjer toga je Croatia Airlines. Nakon pada BDP-a ove godine, očekujemo rast od pet posto u 2021. godine, a godinu nakon rast od 3,4 posto. Puni oporavak gospodarstva vidimo krajem 2022. godine, ali neke sastavnice oporavka će se preliti i na početak 2023. godine,” prenio je očekivanja ministar, dodavši da COVID mjere značajno utječu na rezultat proračuna opće države u 2020. godini, dok se u 2021. godini isplate COVID mjera planiraju pretežito iz europskih sredstava.
“Proračunski gubitnici”
Proračunski gubitnici zbog korona krize smo svi, jer je Covid znatno smanjio proračunske prihode, rekao je kasnije u obraćanju novinarima Marić.
Upitan tko su najveći gubitnici u rebalansu za ovu i proračunu za iduću godinu, u izjavi nakon sjednice vlade odgovorio je da smo “gubitnici svi” s obzirom da je “korona” proračunu izbila 20 milijardi kuna prihoda.
Ministar je najavio nastavak razgovora sa sindikatima o dinamici povećanja plaća u javnim službama i otkrio da je fiskalizacija računa u listopadu bila “nešto bolja” nego u rujnu. Turizam i ugostiteljstvo su u listopadu na 60 posto lanjskog fiskaliziranog prometa, a rujan je bio nešto ispod toga, maloprodaja “dobro stoji”, a industrija “relativno”, ocijenio je ministar.
Rebalansom je predviđeno povećanje deficita središnjeg proračuna s prvobitno planiranih 2,2 na 25,3 milijarde kuna, odnosno na 7,0 posto BDP-a. Iznos prihoda od europske pomoći već je u ovoj godini povećan oko 4,4 milijarde kuna u odnosu na lani i trebao bi iznositi 19,2 milijarde kuna.
Komentar HGK
“Proračun je u najvećoj mjeri određen krizom izazvanom širenjem koronavirusa, a s druge strane u znatnoj se mjeri temelji na korištenju sredstava dostupnih iz različitih EU fondova. Prema novom rebalansu deficit središnjeg proračuna trebao bi u ovoj godini iznositi 24,8 milijardi kuna, a deficit opće države 29,5 milijardi kuna ili 8,0 posto BDP-a, što će naravno dovesti i do znatnog povećanja udjela javnog duga u BDP-u na 87,3 posto. Takvi podaci i trendovi odraz su novonastale situacije i podudaraju se s kretanjima na razini drugih članica EU,” rekao je u reakciji na najavljeni rebalans predsjednik HGK Luka Burilović.
>>>Njemačka produljuje subvenciju plaća za radnike na ‘kurzarbeitu’ do 22. ožujka 2022.: Bild
Iz Komore podsjećaju da je s prvim ovogodišnjim rebalansom prihvaćenim sredinom svibnja u razdoblju “zatvaranja” gospodarstva predviđen značajan pad proračunskih prihoda, odnosno pad prihoda poslovanja od gotovo 23 milijarde kuna u odnosu na prvobitni plan, na razinu od 122 milijarde kuna, uz zadržavanje iznosa proračunskih rashoda i značajne preraspodjele po stavkama. Pritom je najveći rast rashoda predviđen kod potpora Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, odnosno bio je rezultat provedbe mjera Vlade RH za očuvanje radnih mjesta. Rebalansom je predviđeno povećanje deficita središnjeg proračuna s prvobitno planiranih 2,2 na 25,3 milijarde kuna, odnosno na 7,0 posto BDP-a.
Aktualni rebalans ovogodišnjeg proračuna odraz je nešto bolje situacije u odnosu na procjene iz svibnja pa se prihodi poslovanja središnjeg proračuna predviđaju na razini od 131 milijardu kuna, dakle 9,1 milijardu kuna više nego u prethodnom rebalansu, dok se ukupni predviđeni rashodi povećavaju za 8,6 milijardi kuna. Znatan dio novih rashoda odnosi se na nužne nove rashode poput 1,54 milijarde kuna za povrat duga veledrogerijama i ljekarnama te dodatnih 380 milijuna kuna za potpore za očuvanje radnih mjesta, a rastu i socijalna izdvajanja za mirovine, nezaposlene, invalidnine te porodiljne naknade. Za potpore za očuvanje radnih mjesta u 2020. godini ukupno se predviđa 8,1 milijardi kuna od čega bi 2,6 milijardi kuna trebalo biti pokriveno sredstvima iz EU izvora.
>>>Hrvatskoj milijarda eura za očuvanje radnih mjesta: Komisija
Danas je predstavljen i nacrt proračuna za iduće tri godine koji se temelji na procjeni o oporavku BDP-a po stopi od 5 posto već u idućoj godini. U skladu s tim predviđen je i dinamičniji rast proračunskih prihoda od rashoda, zbog čega bi deficit proračuna opće države po ESA 2010 metodologiji već u idućoj godini trebao pasti ispod 3,0 posto BDP-a, na razinu od 2,9 posto BDP-a, odnosno zadovoljiti bitan kriterij iz Maastrichta. U 2023. godini bi deficit opće države trebao pasti na 1,6 posto BDP-a što bi trebalo doprinijeti daljnjem smanjivanju udjela javnog duga u BDP-u na 81,2 posto. U 2021. godini bi najveći utjecaj na povećanje proračunskih rashoda trebao imati trošak kompenzacijskih mjera radi smanjivanja stope poreza na dohodak u visini 1,5 milijarde kuna te gotovo 500 milijuna povećanja izdvajanja za zaposlene.
>>>Marić: nudimo snižavanje stope poreza na dobit i dohodak, mislim da je to više nego dovoljno
Kretanjima ukupnih prihoda proračuna i samog deficita trebali bi kako je navedeno znatno doprinijeti priljevi sredstava iz različitih EU fondova. Iz fonda za oporavak “EU nove generacije” i iz sredstava proračuna EU za financijsku perspektivu 2021.-2027. Hrvatskoj je u idućih sedam godina na raspolaganju oko 23,5 milijarde eura, od čega bi značajan dio trebao biti povučen u iduće tri godine. Iznos prihoda od Pomoći već je u ovoj godini povećan oko 4,4 milijarde kuna u odnosu na prošlu godinu i trebao bi iznositi 19,2 milijarde kuna, a u idućim godinama bi iznosi Pomoći trebali premašivati 20 milijardi kuna. Pritom bi ta stavka ukupnih prihoda u 2022. godini trebala dosegnuti čak 25,4 milijarde kuna, analiziraju iz Komore.
HUP zadovoljan
Iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) u izjavi za javnost izražavaju zadovoljstvo što je fokus rebalansa stavljen na zdravstveni sektor pa će s njime biti podmiren dio nagomilanih dugovanja prema veledrogerijama.
“Zbog važnosti i izrazite osjetljivosti zdravstvenoga sustava, potrebno je odmah pristupiti provođenju strukturne reforme u tom trenutno najproblematičnijem sektoru, ali i drugima jer bez reformi ni proračun neće biti održiv. Viši prihodi od ranije planiranih ohrabruju, ali moramo biti svjesni da su oni prvenstveno kontribucija gospodarskog sektora i privatnoga poduzetništva koji i u ovoj krizi pokazuju otpornost i izdržljivost. Međutim, planiranje novog proračunskog razdoblja treba se zasnivati na smanjivanju rashodne strane proračuna, ali i daljnjeg rasterećenja gospodarstva u vidu smanjivanja poreznih i neporeznih davanja te poboljšanju poslovne klime koja će privući ulagače. Manjim poreznim opterećenjima i većom gospodarskom aktivnošću u konačnici će se povećati i uplate u proračun,” komentirao je glavni direktor HUP-a Damir Zorić.
>>>Kuponska kamata na povijesno izdanje desetogodišnjih ‘socijalnih obveznica’ 0.000% | SURE
Hrvatskoj su unutar instrumenta SURE dostupni i izrazito povoljni zajmovi koje bi Europska komisija lako mogla proslijediti po kamati od oko, blizu ili ispod 0%.
Grabancijaš/HGK/HUP/Vlada RH/Hina
