Njemački ministar rada Hubertus Heil traži produljenje mjera za očuvanje radnih mjesta, odnosno subvencija plaća za institut skraćenog radnog vremena, izvijestio je u nedjelju Bild am Sonntag (BamS).
Kurzarbeit, čiju primjenu na europskoj razini kroz instrument SURE priprema Europska komisija pa tako i Hrvatska, poslodavcima omogućuje da radnicima skrate radno vrijeme tijekom gospodarskih kriza bez uručivanja otkaza. Sustav se pokazao uspješnim u Njemačkoj gdje je spriječio masovna otpuštanja kakva su tijekom financijske i/ili dužničke krize iskusile pojedine članice Unije.
BamS citira službeni dokument ministarstva prema kojem će subvencije plaća biti produljene do 22. ožujka 2022. godine te s vremenom rasti, zbog čega će program državnu riznicu koštati oko 300 milijuna dodatnih eura. Detalji o postotcima, odnosu iznosu s kojim će država financirati plaće ugroženih radnika još se utvrđuju.
Reiner Hoffmann, predsjednik Njemačkog saveza sindikata (DGB) u ponedjeljak je rekao da radnici potvrdu produljenja “kurzarbeita” trebaju odmah. “Važno je da se subvencija nakon četiri mjeseca skraćenog rada poveća do 77% a nakon sedam mjeseci do 87% od iznosa izgubljene plaće. Tkogod to propituje priziva društvene nemire,” rekao je.
Očekuje se da će produljenje mjera državu koštati dodatnih 10 milijardi eura.
Hrvatska je u prvom valu epidemije poslodavcima plaćala potpore za plaće radnicima u iznosu od 3.250, kasnije 4.000 kuna neto. Europska komisija je u ponedjeljak objavila predložene alokacije za institut skraćenog radnog vremena prama kojem dobivamo milijardu eura.
[…] Reuters kao glavne točke sporazuma navodi odluku o produljenju subvencija plaća u programu skraćenog radnog vremena, Kurzarbeita, do kraja iduće godine, što je kraće od najava i želja socijaldemokrata i sindikata koji su tražili da potpore potraju do ožujka 2022. godine. […]