Predsjednik Vlade Andrej Plenković u intervjuu za Financial Times osvrnuo se na demografske izazove koji su egzistencijalno pitanje za brojne članice Europske unije. Tijekom hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a posebna će se pozornost posvetiti ovoj temi, nakon što je na inicijativu Hrvatske demografija uvrštena u Strateški program EU-a, a Dubravki Šuici povjeren taj resor u Europskoj komisiji.
Europska unija mora se suočiti s „egzistencijalnim“ problemom pada broja stanovnika, problemom s kojim nosi dio njenih država članica, upozorio je premijer Plenković.
Plenković, predsjednik Vlade desnog centra, za Financial Times je kazao da se zemlje poput Hrvatske bore s padom broja stanovnika i depopulacijom ruralnih područja zbog niskih stopa nataliteta i iseljavanja u bolje razvijene regije.
Prema Eurostatu, broj stanovnika u 2018. godini pao je u 10 od 28 država članica Europske unije, uključujući Hrvatsku, Latviju, Bugarsku i Rumunjsku.
„Ovo je strukturalni, skoro egzistencijalni problem za neke nacije, i mi nismo jedini“, rekao je Plenković u intervjuu u Bruxellesu. „Na godišnjoj razini gubimo 15 000, 16 000 ljudi samo zbog činjenice da imamo 15 000, 16 000 više umrlih nego rođenih. Za zemlju koja ima oko 4 milijuna stanovnika to je mnogo, zar ne? Plus što sada postoji sloboda kretanja“, kazao je Plenković.
Demografija u središtu hrvatske agende
Prema podacima Ujedinjenih naroda, Hrvatska, najnovija država članica EU-a, peta je u svijetu po smanjenju stanovništva te će, također prema prognozama UN-a, do 2050. godine izgubiti 17 posto svog stanovništva iz 2017. godine.
“Uistinu smo mnogo učinili u pogledu demografskih politika, poreza, skrbi za djecu, novčanim potporama roditeljima, itd. Činimo sve što možemo, ali treba učiniti nešto i na europskoj razini,”
Andrej Plenković
Jedan su razlog niske stope nataliteta, no tu je i iseljavanje. Od 2013. godine, kada je Hrvatska ušla u EU, pa do 2017. godine, približno pet posto stanovnika Hrvatske iselilo se u druge države članice.
Hrvatska želi staviti demografiju u središte svoje agende tijekom šestomjesečnog predsjedanja Europskom unijom, koje započinje u siječnju. Zagreb je također uspješno zagovarao da Dubravka Šuica postane povjerenica Europske komisije zadužena za demokraciju i demografiju.
Plenković želi da Bruxelles istraži koje su države najviše pogođene te koje politike i mjere provesti kako bi se povećale stope nataliteta i pomoglo Europskoj uniji u suočavaju s ovim problemom.
„Uistinu smo mnogo učinili u pogledu demografskih politika, poreza, skrbi za djecu, novčanim potporama roditeljima, itd. Činimo sve što možemo, ali treba učiniti nešto i na europskoj razini“, kazao je.
Dodao je da će kohezijske politike biti ključne u adresiranju ovog problema.
Hrvatska će ovdje zakoračiti u politički visoko „nabijenu“ arenu. Gubitak Ujedinjene Kraljevine kao kontributora utjecat će na dogovor o sljedećem sedmogodišnjem proračunu. Finska, predsjedateljica u drugoj polovici 2019. godine, predložila je smanjivanje izdvajanja za koheziju.
Pronaći odgovore na izazove
Države istočne Europe žele zadržati izdvajanja za koheziju jer iz njega financiraju slabije razvijene regije, iako države zapadne Europe inzistiraju da se više europskog novca treba preusmjeravati prema modernim prioritetima, kao što su istraživanja i klimatske promjene.
„Europski je proračun velik – to je sedmogodišnji proračun i treba pronaći načine i odgovore na razne izazove“, kazao je Plenković.
Hrvatska i ostale zemlje bivše Jugoslavije, koje su izgubile stanovništvo u ratovima tijekom 1990-ih, nisu jedine koje se suočavaju s negativnim demografskim trendovima. Prema podacima Balkanske istraživačke mreže, od pada komunističkog diktatora Nicolaea Ceausescua, Rumunjska je izgubila skoro 4 milijuna stanovnika, što je 16.4 posto stanovništva iz 1990. godine. Do 2050. godine, broj stanovnika mogao bi pak pasti za 30 posto, kažu podaci UN-a.
Stroži imigracijski zakoni također ograničavaju rast broja stanovnika. Mađarska, čiji se premijer Viktor Orban protivi imigraciji, promovira više stope nataliteta kao kamen temeljac svojih politika.
Orban je tako nedavno objavio da žene koje rode četvero ili više djece više neće morati plaćati porez, dočim će novim bračnim parovima osigurati kredit koji će biti otpisan ako budu imali troje djece.
Srbija je također osigurala novčane naknade za svako dijete, a iznos se povećava do četvrtog djeteta.
Bolje upravljanje
Za mnoge stanovnike istočne Europe odluka o djeci ili o ostanku ovisi također o povjerenju u institucije, koje je narušeno u mnogim zemljama.
Nedavno istraživanje Europske banke za obnovu i razvoj pokazalo je da bolje upravljanje vodi k većoj produktivnosti i zadovoljstvu životom zbog čega će se manje odlaziti iz vlastite domovine u potrazi za boljim životom.
Alida Vračić, istraživačica u ECFR-u, istaknula je da države trebaju ponovno razmisliti o restriktivnim imigracijskim mjerama. „Nacionalne politike mogu značajno doprinijeti sudjelovanju imigranata u tržištima, no ove odluke su teške“, kazala je.
Pratite nas na Google vijestima
Povezane vijesti
Grabancijaš priopćenja Vlade Republike Hrvatske od javnog ili poslovnog interesa i značaja prenosi u izvornom obliku uz povremenu izmjenu naslova.