Predsjednik Vlade Andrej Plenković rekao je u četvrtak tijekom 65. sjednice Vlade da je u proteklih godinu i pol dana za očuvanje radnih mjesta uslijed pandemije koronavirusa izdvojeno 11,7 milijardi kuna, a ako se tome pridodaju oprošteni doprinosi, iznos se penje na 17 milijardi kuna.
Mjeru je, rekao je, koristilo 120 tisuća poslodavaca i gotovo 700 tisuća radnika.
Premijer se pohvalio da je broj osiguranika zahvaljujući potpori danas veći za više od 56.000 u odnosu na kraj lipnja prošle godine, a broj nezaposlenih je manji za osam i pol tisuća u odnosu na ožujak 2020. godine.
“Očuvali smo radna mjesta i došli u poziciju da je prosječna neto plaća viša od 7.000 kuna,” istaknuo je, ali je pritom izostavio činjenicu da je poveći rast plaća, osobito u ožujku ove godine, uvjetovan pristikom iz državnog i pojedinih brzorastući realnih sektora, na što se detaljnije osvrnuo Ekonomski lab.
Premijer je također izostavio činjenicu da se hrvatska Vlada u čuvanju dohotka i potrošačke moći stanovništva pokazala daleko najneuspješnijom u Europskoj uniji.
Za aktivne mjere zapošljavanja milijardu kuna
Interpretacije na stranu, Plenković je rekao da Vlada prelazi u novu fazu u kojoj će horizontalnu primjenu mjera za očuvanje radnih mjesta zamijeniti ciljanom, uz fokus na aktivne mjera zapošljavanja i stvaranje radnih mjesta.
“To podrazumijeva da od srpnja završavamo s horizontalnim pristupom mjerama za očuvanje radnih mjesta i prelazimo na prilagođeni pristup ovisno o potrebama pojedinog sektora u budućnosti,” rekao je i dodao da se to sve odvija usporedno sa sve boljom epidemiološkom situacijom, sve većim otvaranjem i praktički minimalnim restrikcijama.
>>>Hrvatska dobila još pola milijarde eura za čuvanje radnih mjesta | bonus detalj
To znači, naveo je, da će Vlada u dogovoru s predstavnicima poslodavaca pojedinih sektora pratiti kretanja i na vrijeme reagirati u slučaju potrebe, dok će u aktivnu politiku zapošljavanja tijekom tekuće godine uložiti više od milijardu kuna.
Napomenuo je da se nastavlja i s provedbom mjere skraćenog radnog vremena za poduzetnike kojima je zbog korona krize smanjen opseg posla. Unutar te mjere, koja, kako je rekao, ostaje na snazi do kraja godine, pokriva se do 90 posto plaće s doprinosima, a najviše 3600 kuna plus doprinosi.
>>>Aktivne mjere zapošljavanja EU fondovima ‘potpuni promašaj’: Pokret za modernu Hrvatsku
Vlada će, istaknuo je, nastojati povezati daljnje potpore i s procesom cijepljenja protiv koronavirusa.
“Mislim da moramo povezati te dvije stvari. Ne možemo očekivati dobivanje potpora, a ne dati ni minimalan doprinos zdravstvenoj sigurnosti,” rekao je premijer novinarima nakon vijećanja.
Pratite nas na Google vijestima
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.