Odluka o dodjeli kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini, koja bi u četvrtak trebala biti potvrđena na samitu EU-a izvrsna je odluka i poticaj za tu zemlju, izjavio je u srijedu u Bruxellesu hrvatski premijer Andrej Plenković.
“Ako se to sutra na sastanku Vijeća EU-a potvrdi, a mislim da hoće, bit će izvrsna i poticajna odluka za Bosnu i Hercegovinu”, rekao je Plenković.
>>>‘Pozitivna posljedica rata u Ukrajini’, kandidacijski status za BiH | pristupni pregovori
Ministri za europske poslove država članica u utorak su preporučili dodjelu kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini što još treba potvrditi Europskog vijeća na svom sastanku u četvrtak.
Snažan signal
Plenković je zajedno s grčkim premijerom Kyriakosom Mitsotakisom uputio pismo predsjedniku Europskog vijeća Charlesu Michelu i predsjednici Komisije Ursuli von der Leyen u kojem su istaknuli snažnu potporu za europsku integraciju Bosne i Hercegovine.
>>>Várhelyi naveo ‘mini uvjete’ za ubrzanu kandidaturu BiH | pristupni pregovori
“Bosna i Hercegovina nama je bitna, susjedna i prijateljska zemlja, koja je upućena na Hrvatsku i Hrvatska na nju te na ovaj način želimo poslati snažan signal za brzo formiranje vlasti u toj zemlji na svim razinama, za daljnje reforme, ograničene izmjene ustava i izbornog zakonodavstva”, rekao je Plenković.
>>>Rezime gledišta o uzdizanju zapadnog Balkana | pristupni pregovori
Kao razlog zašto je baš s Mitsotakisom poslao to pismo, Plenković je rekao da su se dva samita vrlo bitna za proces europskih integracija zemalja jugoistoka Europe održali u Zagrebu 2000. godine i u Solunu 2003.
Potraga za donjom granicom
Jedna od važnijih tema sutrašnjeg samita EU-a bit će pitanje energije i nastojanja da se smanje cijene energenata, koje su nakon ruske agresije na Ukrajinu višestruko povećane.
Hrvatska je među zemljama koje nisu zadovoljne prijedlogom Komisije da se cijene plina ograniče na 275 eura po megavat satu.
>>>Dionici nezadovoljni najvišom cijenom plina; Filipović: treba poslati poruku špekulantima
“Po našem mišljenju i mišljenju većine zemalja članica to je previsoko. Mi trebamo ići prema nekom rasponu od 150 do 170 eura za megavat sat, a ako može još niže, to bolje”, rekao je Plenković.
Odgovarajući na opetovane zahtjeve nekih zemalja, Europska komisija u studenome je predložila ograničenje cijena kao novi odgovor EU-a na skokovit rast cijene plina izazvan ratom u Ukrajini.
Ministri energetike u utorak se nisu oko toga mogli složiti i zakazali su izvanredni sastanak za sljedeći ponedjeljak. Njemačka, Austrija i Nizozemska protive se ograničenju cijena plina jer strahuju da bi to moglo preusmjeriti prijeko potrebne količine izvan Europe i poremetiti funkcioniranje energetskih tržišta.
>>>Signali, prijepori oko kontrole, ograničavanja cijene plina u Uniji
Plenković je rekao da želi da Komisija revidira svoj prijedlog i da se “pošalje na tragu onoga što mi u Hrvatskoj radimo s cijenom struje, plina, nafte i naftnih derivata i da se to radi na razini cijele EU”.
Pratite nas na Google vijestima
