Matica hrvatska će nizom događanja, koji počinju idući tjedan i trajat će do kraja godine, obilježiti 150. godišnjicu književnog lista za umjetnost, kulturu i znanost “Vijenac”, najavio je u četvrtak na konferenciji za novinare glavni urednik lista Goran Galić te izrazio nadu da će tim aktivnostima na dostojan način obilježiti tu značajnu godišnjicu i odati dužno poštovanje generacijama ‘matičara’ koji su u različitim vremenima i nevremenima izgrađivali hrvatsku kulturu i naciju.
Književni list za umjetnost, kulturu i znanost “Vijenac” ove godine obilježava 150. godišnjicu. Na tradiciji Matičina Vienca pokrenuta 1869., Matica hrvatska Vijenac je obnovila na Božić 1993. kao dvotjednik za kulturu koji prati sva umjetnička i kulturna područja, kao i relevantne društvene i znanstvene teme.
“Da neke novine mogu slaviti gotovo u kontinuitetu 150 godina – to je i za velike kulture, velike narode, iznimno značajno”,
STIPE BOTICA
“Položaj kulture u medijima”
Obilježavanje godišnjice počinje idućega tjedna, 16. svibnja, okruglim stolom “Položaj kulture u medijima” u Matici hrvatskoj, a nakon toga, 6. lipnja, u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti otvara se “Izložba Vienca (1869-1903)” na kojoj će biti predstavljeno svih 34 godišta izvornoga “Vijenca” te najzanimljiviji i najvrjedniji dosezi, kao što su prvi dio romana “Zlatarevo zlato”, najavio je glavni urednik Vijenca Goran Galić.
Podsjetio je da su u “Vijencu” prvi put objavljeni Shakespearovi soneti na hrvatskom jeziku, kao i prvi prijevod Baudelairea te najavio da će se sve to prikazati na izložbi, kao i neki osobni predmeti Augusta Šenoe, koji su za izložbu posuđeni zahvaljujući suradnji s Kućom Šenoa.
Veliki stručno-znanstveni skup 9. listopada
Idući veliki događaj planiran je 9. listopada. Riječ je o velikom stručno-znanstvenom skupu o Viencu (1869-1903) koji će se održati u Matici hrvatskoj, a na kojemu će kroatisti i drugi stručnjaci, rekao je Galić, “malo dublje zagrebati ispod površine različite teme vezane uz izvorni Matični ‘Vijenac’ koji je bez obzira na svu svoju važnost do danas ipak ostao neistražen”.
>>>Kazalište traži put do radikalnih, političko-aktivističkih korijena
Galić je rekao kako nema prave studije o izvornom “Vijencu” te se nadaju da će taj skup i sam donijeti neka nova istraživanja, mišljenja i tumačenja, ali i potaknuti sustavna istraživanja za budućnost.
Najveći urednik
Središnji program proslave bit će Svečana akademija na kraju godine, a vezat će se uz rođendan najvećeg urednika Augusta Šenoe, koji je uređivao “Vijenac” u “zlatno doba njegove povijesti” od 1874. do 1881., dakle sve do smrti. Šenoa je tada bio gradski senator koji je nakon potresa izvještavao, popisivao štetu i tako obolio i na žalost umro, rekao je Galić.
Na završnoj svečanosti 19. prosinca bit će predstavljen tematski broj Vijenca koji će sadržati dio referata sa znanstvenog skupa, a drugi dio bi izašao u “Kolu” Matice hrvatske.
Središnje hrvatske novine za kulturu
Galić je istaknuo kako su “Vijenac” danas središnje hrvatske novine za kulturu koje su, kad se uspoređuju s izvornim Matičnim “Vijencem”, drukčije, jer su i drukčija vremena. Tada je “Vijenac” prvenstveno donosio izvorna književna djela, a danas su, kaže Galić, prvenstveno novine i donose aktualne prikaze kazališnih premijera, izložbi, feljtone, eseje.
“No, kad čovjek bolje razmisli zapravo pred uredništvom ‘Vijenca’ su tada, a i danas zapravo mnoge zadaće slične. I danas si postavljamo pitanje kako zainteresirati ljude za kulturu i umjetnost, kako stvoriti tržište za hrvatsku knjigu, kako oživiti hrvatske krajeve. A da se zadaće ‘Vijenca’ nisu puno promijenile možda svjedoči i programatska pjesma Ivana Trnskog”, istaknuo je glavni urednik Vijenca.
Cijeli sadržaj dostupna na netu
Rekao je kako “Vijenac” već određeni niz godina izlazi u naknadi od 6000 primjeraka, od toga ima oko 3800 pretplatnika, a ostatak se prodaje na kioscima Tiska diljem Hrvatske. Cilj im je u budućnosti privući više mlađih čitatelja. “Vijenac” izlazi svaki drugi četvrtak, a u ponedjeljak nakon izlaska broja cijeli sadržaj stavljaju na internet.
“Matica je nastojala da bude vjeran, pouzdan, vjerodostojan tumač onoga kroz koje probleme prolazi cijeli narod, naša kultura i ostalo”,
Stipe Botica
“Da neke novine mogu slaviti gotovo u kontinuitetu 150 godina – to je i za velike kulture, velike narode, iznimno značajno”, istaknuo je predsjednik Matice hrvatske Stipe Botica. Rekao je kako su imali sreću da je od 1869. u Matici hrvatskoj izlazila ta značajna publikacija za književnost, umjetnost, kulturu i sve druge sadržaje koji mogu biti od koristi relativno širokom broju konzumenata – čitatelja.
>>>FOTO: pogledajte vizualnu čaroliju umjetničke gerile na Spomeniku revolucije naroda Moslavine
Svojom pojavom “Vijenac” je, istaknuo je Botica, informirao o tiskanim knjigama i o problemima književnosti, kulture, znanosti, umjetnosti i tako dalje i to je vršio solidno i objektivno. “Matica je nastojala da bude vjeran, pouzdan, vjerodostojan tumač onoga kroz koje probleme prolazi cijeli narod, naša kultura i ostalo”, istaknuo je Botica.
Docentica za Odsjeku za kroatistiku zagrebačkog Filozofskog fakulteta Suzana Coha rekla je da “Vijenac”, premda se doista artikulirao kao jedinstveni medij onodobne hrvatske književnosti, ali i kulture uopće, nije bio unisona i jednoobrazna revija, već se oblikovao kao dijaloški i polifonijski prostor na kojemu su se i suprotstavljale različite političke i poetičke opcije.
