U Hrvatskoj je, u odnosu na 2015. godinu, blago porasla razina financijske pismenosti, no mladi i dalje pokazuju najveći nedostatak financijskih znanja i vještina, pokazuje istraživanje koje je provela Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).
Prosječna ocjena financijske pismenosti građana Hrvatske tako iznosi 12,3 od ukupno 21 boda (59 posto), u odnosu na 11,7 bodova (56 posto) iz 2015. godine, navodi se u priopćenju Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa), Ministarstva financija i Hrvatske narodne banke (HNB).
>>>Negativne kamatne stope: gdje, kako i zašto
Osim u Hrvatskoj, istraživanje je još provedeno u Bugarskoj, Crnoj Gori, Gruziji, Moldaviji, Sjevernoj Makedoniji i Rumunjskoj, a razina financijske pismenosti u Hrvatskoj od 59 posto, iznadprosječna je u usporedbi s tim zemljama, čiji je ukupni prosjek iznosio 12 bodova, odnosno 57 posto.
Hrvatska se s 12,3 boda približila prosječnoj ocjeni financijske pismenosti G20 zemalja iz 2017. godine, koja je iznosila 12,7 bodova, odnosno 60 posto, pokazuje istraživanje.
Analiza odnosa prema novcu pokazuje kako i nadalje značajan dio građana preferira potrošnju u odnosu na dugoročnu štednju, pri čemu 60 posto ispitanika smatra da “novac postoji kako bi se trošio”.
Mladi i dalje s najnižom razinom financijske pismenosti
Istraživanje je provedeno metodom osobnog intervjua s ispitanicima u dobi od 18 do 79 godina, na reprezentativnom uzorku od 1.079 ispitanika te je pokazalo rezultate različitih društvenih skupina, strukturiranih u dobne, rodne i obrazovne grupe.
Iako se u Hrvatskoj bilježi porast ukupne razine financijske pismenosti, mladi od 18 do 29 godina i dalje pokazuju najveći nedostatak financijskih znanja i vještina. Veću razinu pismenosti pokazali su ispitanici koji žive u gradovima, u odnosu na one koji žive u ruralnim područjima, a financijska pismenost pozitivno je korelirana s razinom informatičke pismenosti. Muškarci su pokazali nešto višu razinu financijskog znanja u odnosu na žene.
>>>Moderna monetarna teorija dobila neočekivanu potporu Wall Streeta: NYT
Prilikom ispitivanja mjerene su tri osnovne kategorije financijske pismenosti : financijsko znanje, financijsko ponašanje i odnos prema trošenju novca.
U odnosu na 2015. hrvatski građani su poboljšali svoje financijsko znanje, sa 60 na 65 posto, te financijsko ponašanje, s 51,1 na 55 posto, dok je istodobno pogoršan njihov odnos prema trošenju novca, sa 60 na 56 posto.
Također, u promatranom razdoblju, u Hrvatskoj je povećan udio ispitanika s visokom razinom financijskog znanja, s 45 na 58 posto.
Tako ih 88 posto razumije koncept kamate na zajam, no primjerice znatno im je zahtjevniji izračun složene kamate, pa je u tom segmentu znanje iskazalo 36 posto ispitanih.
>>>Ne posuđujte novac od lihvara po kamatnim stopama od 3 i više posto*
U odnosu na 2015. poboljšalo se i financijsko ponašanje hrvatskih građana, pa tako pokazuju veću odgovornost pri upravljanju novcem kroz štednju, pravovremeno plaćanje obaveza i promišljenu kupnju, iako nisu skloni izradi i vođenju osobnog budžeta i dugoročnom financijskom planiranju.
Primjerice, 74 posto hrvatskih građana račune plaća na vrijeme, dok je u istraživanju 2015. godine taj postotak iznosio 61 posto.
Analiza odnosa prema novcu pokazuje kako i nadalje značajan dio građana preferira potrošnju u odnosu na dugoročnu štednju, pri čemu 60 posto ispitanika smatra da “novac postoji kako bi se trošio”.
Tek jedna trećina ispitanika zadovoljna je sa svojom trenutačnom financijskom situacijom.
Gotovo 90 posto građana ima tekući račun
Osim ocjene financijske pismenosti po komponentama, istraživanje je donijelo i ocjenu financijske uključenosti.
Rezultati pokazuju da je 85 posto građana upoznato s barem pet financijskih proizvoda, dok ih gotovo 90 posto posjeduje tekući račun ili kreditnu, odnosno debitnu karticu.
>>>Hoće li banke opet biti plaćene za uzimanje novca i druga egzistencijalna pitanja eurozone
Istraživanje donosi i podatak o porastu zaduživanja u Hrvatskoj s obzirom da je u 2019. veći broj ispitanika imao neki oblik duga nego što je to bio slučaju u 2015. godini.
Broj ispitanika koji štedi bio je podjednak, dok se smanjio udio onih koji posjeduju neki oblik osiguranja.
>>>Građani EU-a godišnje na osiguranje troše raskošnih 2.030, Hrvati mizernih 316 eura
Iako gotovo polovina ispitanika smatra kako njihova financijska situacija znatno, i to ponajprije negativno, utječe na njihov život, 60 posto građana Hrvatske svejedno vjeruje da nije prezaduženo.
Tek jedna trećina ispitanika zadovoljna je sa svojom trenutačnom financijskom situacijom, navodi se.
Inače, istraživanje OECD-a provedeno je uz aktivan doprinos svih sudionika operativne radne skupine za financijsku pismenost osnovane u Ministarstvu financija, te uz doprinos Hanfe i HNB-a.
“Porast razine financijske pismenosti koje je istraživanje potvrdilo rezultat je zajedničkih napora svih dionika te truda uloženog u provođenje edukativnih aktivnosti. Brojne aktivnosti u cilju daljnjeg širenja financijske pismenosti bit će nastavljene i u budućnosti”, zaključuje se u priopćenju Hanfe, HNB-a i Ministarstva financija.
