“Prema procjeni Hrvatske gospodarske komore blagdanska potrošnja će iznositi oko 15,3 milijarde kuna, što je pola milijarde kuna više nego prošle godine. Porezna reforma i više plaće rezultirali su optimizmom i povećanom potrošnjom građana, a upravo to je temelj rasta u odnosu na 2018.,” istaknula je direktorica Sektora za trgovinu HGK Tomislava Ravlić.
>>>Velika je kupovna nemoć Hrvatske
Naglasila je da se i još jedna rekordna turistička sezona također pozitivno reflektirala na opću potrošnju te da Hrvatska posljednjih godina bilježi i rekordnu zaposlenost.
“Dodatni doprinos potrošnji dat će i lanjsko povećanje neoporezivoga dijela za božićnice i regres, budući da je sve više poslodavaca svojim radnicima odlučilo isplatiti dodatnu plaću, veće božićnice i bonuse,” izjavila Ravlić, uz napomenu da je do sada pola milijuna građana dobilo trinaestu plaću.
Rast optimizma građana osjeća se i u gospodarstvu kroz značajan porast prihoda poduzetnika. Primjerice, promet u maloprodaji je u prvih devet mjeseci ove godine porastao za 3,7 posto.
>>>Umjesto povećanjem, porezne olakšice rezultirale smanjenjem plaća: rujan
Ravlić je izjavila da sve više raste online prodaja, kako u EU, tako i kod nas, te da su kupci sve informiraniji i kritičniji. Ipak, i dalje zaostajemo za EU po tom pitanju (U Hrvatskoj je, prema podacima Eurostata, u 2018., 27 posto kupaca kupovalo on-line putem, a na razini EU 50 posto).
“Zanimljivo je i da se sve više koristi tzv. omnichannel pristup koji kombinira tradicionalnu i online kupovinu, odnosno kupci naruče robu online pa je isprobavaju u fizičkoj trgovini,” pojasnila je Ravlić.
Prema istraživanju Nielsena i dalje najčešće kupujemo u tradicionalnim, “kvartovskim” trgovinama (35 posto), zatim u supermarketima (33 posto) i hipermarketima (19 posto) te diskontima (12 posto). Ista studija pokazuje da Hrvati najviše brinu o zdravlju (29 posto), potom o troškovima života (22 posto), a važna im je i ravnoteža između privatnog i poslovnog života (20 posto). “To nam pokazuje da standard građana, unatoč svim problemima, raste,” zaključila je Ravlić.
>>>51,3 posto Hrvata nema škuda za jednotjedni godišnji izvan svoga ‘dvorišta’: Eurostat
Naglasila je da su udarni dani prosinačke kupovine tradicionalno vikend prije samog Božića, odnosno vremensko razdoblje od 19. prosinca do 24. prosinca. Za blagdane najviše poklanjamo igračke, kozmetiku, obuću i odjeću, tehniku, knjige i delikatesne prehrambene proizvode. Što se blagdanskog stola tiče, njega će, u skladu sa mogućnostima potrošača, krasiti bogatije namirnice kao što su purica, mlinci, svinjetina, janjetina, naresci, kolači i druge slastice.
Hrvatska gospodarska komora krovna je kuća domaćeg poduzetništva koja promiče, zastupa i štiti interese članica u zemlji i inozemstvu već preko 165 godina. Grabancijaš priopćenja HGK od javnog ili poslovnog interesa i značaja prenosi u izvornom obliku uz povremenu izmjenu naslova.