Analizom podataka iz Ankete o financijama i potrošnji kućanstava provedene 2017., Krunoslav Zauder i Mate Rosan iz HNB-a u prijevodu rada iz 2020. prikazuju karakteristike zaduženosti kućanstava za tri vrste duga: osigurane kredite, neosigurane krediti te prekoračenja po računu i kreditne kartice.
>>>Financijska imovina kućanstava porasla za 2.6%, obveze za 1,2%: Q3 2021. | HNB
Rezultati rada “Koje kredite uzimamo? Mikroanaliza duga hrvatskih kućanstava” pokazuju da kućanstva na čijem su čelu sredovječne osobe češće koriste dužničke instrumente u sve tri vrste zaduženja.
To je, navode autori, vrlo vjerojatno zbog toga što se češće susreću s rastom troškova, ali i potencijalom za rast dohotka, pa se nastoje zadužiti kako bi “izgladili” potrošnju, osobito trajnih dobara poput stambenih nekretnina.
>>>HNB bilježi ‘neuobičajeno snažnu’ inflaciju ključnih prehrambenih proizvoda
Nadalje, rezultati upućuju na to da kućanstva suočena s kreditnim ograničenjima češće posežu za neosiguranim kreditima, što bi moglo odražavati razlike u dostupnosti i priuštivosti između hipotekarnih i neosiguranih kredita. Naposljetku, autori su u radu utvrdili da nemogućnost financiranja tekuće potrošnje i sklonost preuzimanju financijskih rizika pridonose oslanjanju na prekoračenja po računu i/ili dugovanju na osnovi kreditnih kartica.
Priopćenje za javnost/HNB
Grabancijaš je ‘live’ na Google vijestima
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.