Među zemljama članicama EU-a još uvijek nema suglasnosti oko visine doprinosa Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) okolišnim i klimatskim ciljevima, izjavila je u ponedjeljak hrvatska ministrica poljoprivrede Marija Vučković.
“Mogu naglasiti da još uvijek postoje prijepori između zemalja članica, a čini se da i između finskog predsjedništva i Europske komisije ne postoji dovoljno suglasja za budući financijski i ne samo financijski doprinos ZPP-a okolišnim i klimatskim ciljevima. Mogu zaključiti da će Hrvatska tijekom svoga predsjedanja imati veliki izazov u ovom dijelu”, rekla je ministrica Vučković, koja sudjeluje na sastanku ministara poljoprivrede zemalja članica.
>>>Plenković: najveći izazov hrvatskog predsjedanja je donošenje sedmogodišnjeg europskog proračuna
Finsko predsjedništvo predlaže da se za okolišne i klimatske ciljeve odredi zajednički postotak ili fiksni iznos iz oba stupa ZPP-a, dok je Komisija u svom prijedlogu uredbe za zajedničku poljoprivrednu politiku za razdoblje 2021.-2027. predložila da se 30 posto sredstava izdvaja samo iz drugog stupa, to jest iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj.
Ministrica Vučković je dodala kako smatra da je finsko predsjedništvo učinilo veliki napredak u postizanju kompromisa.
Komisija je inače u svom prijedlogu Višegodišnjeg financijskog okvira predvidjela smanjenje sredstava za ZPP, a slijedom toga smanjene su i nacionalne alokacije za ruralni razvoj.
>>>Njemačka traži smanjenje Višegodišnjeg financijskog okvira
Što se tiče prvog stupa ZPP-a, to jest izravnih plaćanja, Hrvatska je u specifičnoj situaciji u odnosu na ostale članice. Naime, kao nova država članica ona ima prijelazno razdoblje od 10 godina tijekom kojih se postupno povećava udio europskih sredstava u utvrđenoj godišnjoj granici za financiranje izravnih plaćanja poljoprivrednicima. To znači da će se sredstva za izravna plaćanja za Hrvatsku iz europskog proračuna povećati.
U tih deset godina razlika do utvrđene granice plaća se iz hrvatskog proračuna, a od 2023. cjelokupni iznos bit će pokriven iz europskog proračuna, pa se samim time povećavaju europska sredstva za izravna plaćanja poljoprivrednika.
Sada postoji prijepor između Hrvatske i Europske komisije u pogledu tumačenja odredbe iz pristupnog ugovora. Komisija, naime, smatra da je iznos za izravna plaćanja za 2022. manji za 15 milijuna eura od hrvatskog izračuna.
>>>Hrvatska nastavlja s upotrebom kancerogenog glifosata: ministrica
Prema ministrici Vučković, Hrvatska će koristiti i pravna i politička sredstva kako bi dokazala da je njezino tumačenje ugovorne odredbe ispravno.
Ministrica je rekla da će se Hrvatska, zajedno s drugim članicama, boriti za što veći europski poljoprivredni proračun. “Ali isto tako ćemo reagirati i sa sredstvima iz državnog proračuna jer se razvojna politika ne vodi samo europskim sredstvima, iako su ona najvažnija”, rekla je ministrica.
