Zastupnik u Europskom parlamentu Karlo Ressler (HDZ, EPP) kazao je u petak na tiskovnoj konferenciji u Zagrebu da će Hrvatska imati mnoge koristi od europskog proračuna za iduću godinu koji su Europska komisija i EP usuglasili u ponedjeljak.
Radi se o proračunu kroz koji će se financirati svi programi EU svih država članica, sve europske institucije, i sva tijela EU.
“Hrvatska će imati koristi praktično iz svih programa“, kazao je Ressler, član najužeg pregovaračkog tima za proračun.
U odnosu na prijedlog Komisije iz srpnja proračun je povećan za 480 milijuna eura.
>>>Razlika između uplata i isplata iz europskog proračuna u 8 godina dosegla 39,77 milijardi kuna
“U konačnici, sa strane parlamenta možemo biti zadovoljni postignutim dogovorom” izjavio je Ressler.
Prioritet europskog proračuna za 2022. godinu je poduprijeti oporavak EU-a nakon pandemije, rekao je.
Usmjeravanje novca
Kao prioritete parlamenta naveo je oporavak i konkurentnost malih i srednjih poduzeća za koje je u proračunu izdvojeno 613 milijuna eura, potom program Obzor Europa usmjeren na znanost i istraživanje, gdje je ostvareno povećanje od 100 milijuna eura koji su prvenstveno usmjereni na zdravstvo i podršku zdravstvenim sustavima, te novi program EU4health za koji je izdvojeno 840 milijuna eura.
“Za program za klimatske akcije i akcije zaštite okoliša LIFE ostvareno je povećanje od preko 50 milijuna eura”, a kao još jedan tradicionalni prioritet naveo je i Erasmus+ za mlade, za koji je nakon zastoja osiguran velik rast te su predviđene 3,4 milijarde eura.
>>>Parlament usvojio Resslerove smjernice ‘proračuna za sve’
„Veliko povećanje predviđeno je i kod mjera za borbu protiv pandemije u svijetu, 125 milijuna eura“, kazao je te podsjetio da je EU najveći izvoznik i donator cjepiva u svijetu.
Predviđena su i dodatna sredstva za humanitarnu pomoć, poglavito za upravljanje granicom između Bjelorusije i Poljske te Bjelorusije i Litve zbog proglašenog izvanrednog stanja u tim zenljama članicama EU.
Prevencija humanitarne krize
Kao najveći amandman navodi povećanje od 200 milijuna eura za prevenciju humanitarne krize u svijetu i zaštitu EU granice zbog povećanog migracijskog pritiska.
Kazao je da “Hrvatska ima koristi praktično iz svih programa“, te dodao kako je u kontekstu ostvaren rekordan paket oporavka od 25 milijardi eura za Hrvatsku, čiji će korisnici biti “različite skupine hrvatskog društva, od studenata, poljoprivrednika, poduzetnika, policije te gradovi i županije”.
Time se nastoji postići da hrvatski standard bude što sličniji standardu najrazvijenijih zemalja Europske unije.
Konačnu potvrdu dogovora o proračunu za 2022. godinu postignutog između Parlamenta i Vijeća zastupnici će dati na plenarnoj sjednici koja će se održati u Strasbourgu idući tjedan.
