Rizik od recesije u Njemačkoj ‘značajan’, scenarij stagflacije u Uniji otvoren

Posljednji podaci, izjave dužnosnika i analitičara ukazuju da europsko gospodarstvo ciči pod pritiskom rata u Ukrajini; rast je zastao, inflacija se propela a pouzdanje urušilo.

Očekivano, dio sankcija nametnutih Rusiji rezultirao je povratnom paljbom. Ponajviše je pogođen energetski sektor, cijene energenata divljaju i obaraju povijesne rekorde, ljuljaju samopouzdanje i snaže rizik od nove recesije u gospodarstvima koja se još oporavljaju od troškova pandemije.

Recesija u Njemačkoj

Izgledno je da će najveće europsko gospodarstvo, Njemačka, ujedno i najveći ovisnik o ruskim energentima, biti ponajviše pogođeno. Posljednje, u srijedu objavljene revizije, prepolovile su projekcije ovogodišnjeg rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) na 1.8%.

“Rizik od recesije je značajan,” odvagnuo je Volker Wieland, jedan od članova gospodarskog vijeća njemačke vlade. Posljednje procjene sugeriraju da ekonomska aktivnost predpandemijske razine neće doseći prije trećeg tromjesečja.

Savjetnici, na čija se gledišta oslanjaju krojači fiskalnih politika, predviđaju i nastavak inflacijskih pritisaka, na više od 6% u srednjem roku.

>>>Rekordna inflacija proizvođačkih cijena u Uniji, europodručju | siječanj 2022. | Eurostat

Wieland je komentirao i proglašenje prvog stupnja uzbune u opskrbi energentima, uz ocjenu da bi Njemačka trebala dokinuti svoju ovisnost o ruskom tržištu, potencijalno uz produljenje nepopularnog nuklearnog programa. To bi kratkoročnost dodatno potpirilo inflaciju, ali bi vodilo prema dugoročnoj sigurnosti opskrbe i gospodarskoj stabilnosti, rekao je.

Pesimizam

Upozorenje je u srijedu uputila i predsjednica Europske središnje banke (ECB) Christine Lagarde.

“Što dulje rat potraje, veći će biti gospodarski troškovi i veći izgledi da završimo u nepovoljnijim scenarijima,” rekla je.

Središnja banka već bilježi osjetni rast pesimizma u domaćinstvima i biznisima koji počinju zazirati od investicija.

Njezina se upozorenja zrcale u posljednjim indikatorima potrošačkog i gospodarskog sentimenta. Indeks Europske komisije u ožujku bilježi pad sentimenta gospodarstvenika na 108.5, s nadolje revidiranih 113.9 u veljači. Samopouzdanje potrošača s mjeseca na mjesec urušilo se s -8.8 na -18.7.

Inflacijski cunami

Dionici su ponajviše poljuljani inflacijom koja nagriza potrošačku moć, trend je strmoglav iako su pojedine vlade posegnule za raskošnom fiskalnom politikom i više ili manje direktnim uplatama novca građanima.

U Španjolskoj, jednoj od najvećih europskih ekonomija, inflacija je sa 7.6% u veljači u ožujku ubrzala na 9.8%, tempo je najbrži od svibnja 1985. godine.

Rast cijena u Njemačkoj u ožujku je također zasjenio i najpesimističnija očekivanja i segnuo na 7.6% što nije zabilježeno od ranih 1980-ih godina. Rekordi sugeriraju da će se procjene ekonomskih analitičara o ožujskoj inflaciji od 6.6% u europodručju pokazati konzervativnima.

“Te brojke o inflaciji bile su apsolutno goleme, brojke su veliko veliko iznenađenje,” komentirao je Chris Scicluna, voditelj istraživanja u Daiwa Capital Markets.

Stagflacija

Da neugodni trendovi budu neugodniji, aktualna kretanja i indikatori otvaraju scenarij stagnacije gospodarskog rasta uparenog s visokom inflacijom, što ekonomisti nazivaju stagflacijom.

Situacija je osobito izazovna za monetarnu politiku, ECB bi u normalni okolnostima uslijed inflacijskih pritisaka povukao kočnicu i zastao sa stvaranjem/tiskanjem novca kako bi zauzdao rast cijena, no to bi sada moglo dodatno narušiti već poljuljano samopouzdanje dionika u realnoj ekonomiji, okinuti recesiju i započeti opaku spiralu propadanja.

Lagarde je rekla da će središnjica biti izrazito oprezna u prilagodbi instrumenata, bez preuzimanja dugoročnih obveza.

“Postupnost znači da ćemo politiku prilagođavati oprezno u tempu s kojim primamo povratne podataka o našim akcija,” rekla je.

Raskol u Upravnom vijeću ECB-a

Dilema oko daljnjeg smjera monetarne politike mogla bi osnažiti i razdor u Upravnom vijeću ECB-a koji je pažljivijim promatračima uočljiv već mjesecima, uz povremene i za banku neuobičajene izlete konzervativnih “sokola” koji traže neposrednu akciju zauzdavanja inflacije.

“Ukoliko …. rat … ne postane globalni sukob, tada mislim da bismo prvo povećane (kamatnih stopa za financijski sustav) mogli vidjeti s krajem godine,” rekao je član Upravno vijeća ECB-a i guverner Nacionalne banke Slovačke, Peter Kazimir.

Grabancijaš je ‘live’ na Google vijestima

Grabancijaš/Reuters