Čelnici 27 država članica EU-a okupit će se u ponedjeljak i utorak na posebnom sastanku na vrhu na kojem će razgovarati o ispunjavanju zacrtanih ciljeva za zaštitu klime, vanjskopolitičkim pitanjima i situaciji s covidom-19.
Bit će to prvi fizički sastanak na vrhu u Bruxellesu nakon onoga u prosincu prošle godine. Hrvatski premijer Andrej Plenković tijekom boravka u Bruxellesu razgovarat će s predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom i povjerenicom Europske komisije za unutarnje poslove Ylvom Johansson.
>>>Božinović: stigla je konačna potvrda o spremnosti Hrvatske za pristupanje Schengenu
Očekuje se da će premijer Plenković na marginama Europskog vijeća razgovarati o dva hrvatska strateška cilja, ulasku u eurozonu i šengenski prostor.
Strateška rasprava o odnosima s Rusijom
Sastanak na vrhu počinje u ponedjeljak navečer, kada će im se uvodno obratiti predsjednik Europskog parlamenta David Sassoli. Potom slijedi radna večera tijekom koje su na dnevnom redu vanjskopolitička pitanja: odnosi s Rusijom, s Ujedinjenom Kraljevinom, aktualna situacija na Bliskom istoku te pripreme za samit EU-SAD, koji će se održati sredinom lipnja.
Strateška rasprava o odnosima s Rusijom održava se u trenutku dok Moskva “nastavlja s nelegalnim i provokativnim potezima unutar Europske unije i izvan nje”, navodi predsjednik Europskog vijeća Charles Michel u svom pozivnom pismu za samit.
>>>EP poveo rječitu i svestranu raspravu o produbljenju sukoba s Rusijom
Rusija je prije desetak dana objavila da je na popis “neprijateljskih država” stavila Češku i Sjedinjene Države. Prema toj odluci, američko veleposlanstvo u Moskvi neće moći zapošljavati lokalne ruske djelatnike, a češkom veleposlanstvu njihov broj je ograničen na 19.
>>>Hrvatska za dijalog i partnerstvo s Rusijom | sastanak o sankcijama
Na popisu su se našle samo te dvije zemlje iako su prije toga ruski mediji spominjali više njih – Ukrajinu, Litvu, Poljsku, Latviju, Estoniju, Ujedinjeno Kraljevstvo i Gruziju.
Protokol o Sjevernoj Irskoj
Čelnici će također razgovarati i o odnosima s Velikom Britanijom, koja je 31. siječnja prošle godine napustila Europsku uniju i za nju postala treća zemlja. Početkom ovoga mjeseca na snagu je stupio sporazum o trgovini i suradnji kojim su definirani dugoročni odnosi između dvije strane.
Europska unija inzistira na punoj provedbi toga sporazuma kao i sporazuma o razdruživanju, koji uključuje i protokol o Sjevernoj Irskoj. Taj protokol predviđa posebni status za Sjevernu Irsku, što izaziva nezadovoljstvo u Velikoj Britaniji, a posebice među probritanskim stanovništvom u Sjevernoj Irskoj.
>>>Prijetnje strujom, razmještanje mornaričkih i patrolnih brodova – svađa oko ribolova u La Manchu
Predviđena je i kratka rasprava o Bliskom istoku nakon što je postignut sporazum o prekidu vatre između Izraela i Hamasa.
Talijanski premijer Mario Draghi najavio da će pokrenuti raspravu o migracijama.
Čelnici će također razgovarati i predstojećem sastanku na vrhu EU-SAD, sredinom lipnja. Na tom sastanku EU će predstavljati samo predsjednik Europskog vijeća Charles Michel i predsjednica Komisije Ursula von der Leyen.
Borba protiv pandemije
Samit se nastavlja u utorak ujutro kada su na redu rasprava o covidu-19 i o klimi. Europska unija se uoči ljetne sezone priprema na veliko popuštanje mjere uvedenih radi suzbijanja pandemije covida-19 zahvaljujući, među ostalim, ubrzanoj kampanji cijepljenja.
Protekli tjedan postignut je dogovor o uvođenju digitalne potvrde o covidu, koja bi uvelike trebala olakšati slobodu kretanja.
“Trebamo nastaviti s našim koordiniranim pristupom kako bismo olakšali kretanje po Europskoj uniji. Ipak je od najveće važnosti zadržati oprez zbog novih varijanti virusa i da ostanemo spremni djelovati bude li potrebno”, ističe Michel u svom pismu.
Razgovarat će se i o međunarodnoj solidarnosti u borbi protiv pandemije. Europska unija je najveći proizvođač i izvoznik cjepiva te najviše pridonosi međunarodnom instrumentu COVAX, koji ima za cilj svima i svugdje omogućiti pravedan pristup cjenovno pristupačnim cjepivima protiv bolesti covida-19.
“Spremni za 55 posto”
Najteža rasprava očekuje se o klimi. EU je zakonski zacrtao cilj o smanjenje emisije stakleničkih plinova za najmanje 55 posto u odnosu na 1990. do 2030., a do 2050. Europska unija trebala postati klimatski neutralna. Međutim, najteži dio tek predstoji – postići dogovor o konkretnim mjerama kako doći do tih ciljeva.
Za ispunjenje tih ciljeva potrebne su velike investicije i siromašnije članice, koje su u većoj mjeri ovisne o fosilnim gorivima ne žele zbog tih ciljeva ugroziti svoj razvoj i stoga traže više sredstava iz zajedničkog proračuna. Čelnici će pokušati dogovoriti smjernice za Europsku komisiju.
>>>Klimatski ciljevi Europske unije imaju ‘duboke geopolitičke posljedice’ | think-tanks
Te smjernice trebaju pomoći Komisiji u izradi opsežnog zakonodavnog paketa koji treba objaviti u lipnju. Paket, nazvan “Spremni za 55 posto”, sastoji se od 12 zakonodavnih prijedloga, kojima bi se trebao definirati put ka ispunjenju zacrtanih ciljeva, raspodjela troškova i prijelazna razdoblja.
Zajednička poljoprivredna politika
Pregovarači Vijeća EU-a, Parlamenta i Komisije ovaj će tjedan povesti i niz sastanaka na kojima će pokušati postići politički dogovor o zajedničkoj poljoprivrednoj politici nakon 2023. godine.
>>>Traktori ljutitih poljoprivrednika poharali ulice Clermont-Ferranda u Francuskoj | VIDEO
Europska komisija je još u lipnju 2018. predstavila zakonodavne prijedloge o zajedničkoj poljoprivrednoj politici (ZPP) za razdoblje 2021. – 2027. Budući da zakonodavci nisu uspjeli na vrijeme postići dogovor, odlučeno je da se početak primjene predložene reforme pomakne na 1. siječnja 2023. Poljoprivredna politika je prva zajednička politika EU-a i na nju odlazi trećina europskog proračuna.
Prioriteti slovenskog predsjedanja Vijećem EU-a
U srijedu će slovenski premijer Janez Janša imati virtualni sastanak s Konferencijom predsjednika Europskog parlamenta na kojem će predstaviti prioritete predstojećeg slovenskog predsjedanja Vijećem EU-a. Konferenciju predsjednika čine predsjednik Europskog parlamenta i čelnici svih zastupničkih klubova. Nakon sastanka, predsjednik Europskog parlamenta David Sassoli i premijer Janša održat će konferenciju za novinare.
Aktivnosti odbora u EP-u
Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove u srijedu će razgovarati o posljednjem razvoju događaja u vezi s medijskim slobodama u Mađarskoj i Poljskoj. Protiv obje zemlje se vodi postupak u okviru članka 7 zbog kršenja demokratskih načela i vrijednosti, a portugalsko predsjedništvo namjerava do kraja lipnja organizirati raspravu o te dvije zemlje u okviru spomenutog članka.
Odbor za proračun u srijedu će izglasati svoje stajalište o nedavnim dokazima do kojih je došla Komisija da je češki premijer Andrej Babiš utjecao na dodjelu europskih subvencija poljoprivrednom konglomeratu Agrofert, kojeg je on utemeljio.
>>>Revizija Komisije potvrdila da je češki premijer i milijarder Babiš u sukobu interesa: Respekt
Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove u srijedu će glasati o dogovoru o uvođenju digitalne potvrde o covidu. Europski parlament će o tom dogovoru glasati na plenarnoj sjednici u lipnju.
Sljedeći tjedan održavaju se i dva ministarka vijeća. U srijedu i četvrtak sastaju se ministri poljoprivrede i ribarstva, a u četvrtak ministri zaduženi za pitanja tržišnog natjecanja.
Grabancijaš/Hina
