Poljoprivrednicima u Europi još uvijek nije zajamčeno pošteno tržišno natjecanje, istaknuto je u četvrtak na konferenciji Europskih konzervativaca i reformista (ECR) koju je organizirala hrvatska europarlamentarka Ruža Tomašić.
Na virtualnoj međunarodnoj konferenciji u Zagrebu pod nazivom “Budućnost Europe”, koju je Tomašić, dopredsjednica Hrvatske konzervativne stranke (HKS), organizirala u suradnji s klubom zastupnika Europskih konzervativaca i reformista, sudionici su se složili da europski građani moraju čuvati suverenitet svojih država, a da EU treba bolje brinuti o njihovim potrebama.
Konkurentnost
Mazaly Aguilar, potpredsjednica Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj (AGRI) Europskog parlamenta, upozorila je da europski sporazumi sa zemljama Trećeg svijeta ugrožavaju tržišni položaj poljoprivrednika u Europi.
>>>Europski farmeri: sporazum EU-a i Mercosura ugrožava brojna obiteljska gospodarstva
“Iako imamo izuzetno kvalitetne proizvode, našim poljoprivrednicima je potrebno osigurati pošteno tržišno natjecanje u Europi”, upozorila je Aguilar, zastupnica španjolskog VOX-a i ECR-a u Europskom parlamentu. i dodala da “zbog ugovora s trećim zemljama, europski poljoprivrednici ne mogu biti konkurentni”.
“Kad jedan ribar ili poljoprivrednik iz Splita vozi robu u Zagreb tri puta tjedno, on godišnje na cestarinu potroši više od 5 tisuća eura. Austrijskog poljoprivrednika to košta 100 eura.”
Jurica Jašinski
“Europa treba štititi svoje poljoprivrednike i stočare, ali štititi ih u odnosu na one iz trećih zemalja jer takva konkurencija nije poštena”, kazala je španjolska konzervativka.
Komentirajući važnost EU-ove Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP), Aguilar je naglasila da se radi o ključnoj strategiji za promicanje poljoprivrednog sektora jer je “njome osiguran novac kojeg dobivaju pojedine države članice, a to je ono što poljoprivrednicima treba da bi postali konkurentni”.
>>>Petir: 70 tisuća poljoprivrednih gospodarstava bez ikakve potpore | ZPP
Glavni ciljevi ZPP-a su stvaranje održivog sustava proizvodnje hrane te poticanje i poboljšanje poljoprivrednog sektora u svim državama članicama Unije.
ZPP ima najveći pojedinačni iznos u proračunu EU-a. Za sljedećih sedam godina za tu je politiku izdvojeno 387 milijardi eura. Za Hrvatsku je namijenjeno 5 milijardi eura.
>>>Par detalja o ‘eko-shemi’ za izravna plaćanja poljoprivrednicima | ZPP
“Najveći problemi hrvatske poljoprivrede su preveliki porezi i trošarine”, rekao je u raspravi Jurica Jašinski, tajnik hrvatske poljoprivredne udruge “Život”.
“Kad jedan ribar ili poljoprivrednik iz Splita vozi robu u Zagreb tri puta tjedno, on godišnje na cestarinu potroši više od 5 tisuća eura. Austrijskog poljoprivrednika to košta 100 eura”, naglasio je Jašinski.
Zajednica slobodnih i suverenih država
Za budućnost europske poljoprivrede, ali i za uspjeh ostalih područja i sektora, najbitnija je međusobna solidarnost i suradnja između članica, smatra desni blok.
“Što je veća ekonomska korist koju postigne pojedina država, to imamo više međusobnog uvažavanja te se time povećava šansa da će EU biti uspješna”, izjavila je Tomašić, članica Odbora za ribarstvo EP-a.
“Europa nije Amerika te ne može funkcionirati kao federalna država. (…) Jedini način da se dugoročno osigura mir i prosperitet jest da svaki narod ima svoje dvorište, svoju kuću, svoju državu”, izjavila je Tomašić.
Raffaele Fitto, supredsjednik kluba zastupnika ECR-a, naglasio je da ECR želi projekt EU-a učiniti vjerodostojnim ali da “to nije ostvarivo odlukama koje nameće Bruxelles, već putem zajednice slobodnih i suverenih država koje među sobom surađuju”.
>>>PECH usvojio amandman Ruže Tomašić koji čuva slobodu i privatnost ribara | CCTV
“Nemamo svoju budućnost ako podcjenjujemo svoj poljoprivredni sektor”, zaključila je Aguilar dodavši da bi “načelo proporcionalnosti trebalo biti važnije nego ikad prije kako bi EU uspjela postići ravnotežu između zaštite okoliša, gospodarstva i socijalnih pitanja”.
Europska komisija je 2018. godine predložila reformu ZPP-a, čiji je naglasak na lokalnim uvjetima i potrebama, dok je u svibnju 2020. kao jedan od ključnih koraka u postizanju ciljeva Zelenog plana objavljena strategija za očuvanje bioraznolikosti i “Od polja do stola”.
Europskim Zelenim planom EU do 2050. godine nastoji postići klimatsku neutralnost europskog gospodarstva i društva.
