Predsjednik Domovinskog pokreta Miroslav Škoro danas je s konferencije za medije poručio kako iz nepoznatog razloga srljamo u uvođenje eura i pri tome gubimo monetarni suverenitet Hrvatske pa se založio za raspisivanje referenduma na kojem će građani imati pravo odlučiti žele li sada ući u eurozonu ili ne. Članica gospodarskog tima Domovinskog pokreta i izabrana saborska zastupnica Vesna Vučemilović dodala je kako su svjesni da uvođenje eura donosi neke pozitivne promjene, ali i upozorila kako se nedovoljno govori o opasnostima, izazovima i negativnim aspektima preranog ulaska u eurozonu.
>>>Timelines: što bi bilo kad bi Hrvati imali suverenu središnju banku?
“Vjerujemo da je uvođenje eura vrlo važno pitanje koje zahtijeva široku javnu raspravu predstavnika akademske zajednice, nevladinih organizacija te političkih stranaka kako bi građani dobili što kvalitetniju informaciju što ono donosi. Govori se o prosječnom povećanju cijena nakon konverzije od 0,25 posto, ali svi znamo da je prosjek jedno, a stvarnost nešto drugo i da će sigurno pasti životni standard naših građana,” ocijenila je Vesna Vučemilović. Podsjeća i kako prema istraživanjima koje svake godine provodi agencija Ipsos plus, samo 20 posto građana smatra da je dovoljno informirano o tome što znači uvođenje eura.
“Građane zanima što će se dogoditi s njihovim plaćama, mirovinama… Dosta mirovina je manje od 2000 kuna, kad se to prebaci u euro, riječ je o manje od 300 eura i jasno je da se postavlja pitanje tko može živjeti s tim sredstvima. Ako ne povećamo plaće, uništavanje kune teško će se odraziti na njihov standard,” rekla je Vučemilović.
“Poučeni rješenjima u svijetu i Švedskoj koja se kod nas stalno izdvaja kao primjer, smatramo da bi prije odluke trebalo ipak pitati građane i vratiti se na pitanje koliko omogućiti građanima da sudjeluju u odlučivanju i da se o ovom pitanju raspiše referendum, za što ćemo se zalagati.”
Miroslav Škoro
Upitno je, nastavlja, i pismo namjere guvernera Borisa Vujčića i ministra financija Zdravka Marića gdje se navodi da će se smanjiti udio države u imovini određenih poduzeća, bez da je transparentno komunicirano javnosti tko će i kako provoditi privatizaciju još uvijek javnosti nepoznatog popisa poduzeća.
Nužne reforme, pripreme
Ante Rončević, također član gospodarskog tima Domovinskog pokreta, istaknuo je kako prije uvođenja eura treba restrukturirati javna poduzeća, školstvo, zdravstvo, sudstvo, sve ono što nas danas u Hrvatskoj i dalje muči.
>>>Moramo priznati da je euro strateška pogreška i tražiti izlaz iz zamke: Matolcsy
“Kad ste zadnji put u javnom govoru čuli da netko od kompetentnih ljudi ili političara govori o koordinacijama makroekonomskih politika, koje osim fiskalne politike obuhvaćaju i monetarnu politiku, politiku realnog sektora i politiku vanjske trgovine. Još 1996. godine prestalo se na tome raditi, tada je nestalo političke volje da se nastavi raditi ono što je početo, znači stabilizacijski program iz 1993. godine nije prerastao u razvojni program i mi smo žrtve te politike nespremnosti da se išta napravi i provedu reforme. Zbog ulaska u NATO restrukturirali smo jedino hrvatsku vojsku, no sve ostalo nitko se ne usuđuje dirati,” rekao je Rončević podsjetivši da je euro u Hrvatskoj prisutan već 25 godina otkad je ugovorena devizna klauzula.
“Mi možemo uvesti euro kroz nekih desetak godina dok pređemo bar prosjek Europske unije, a do tada moramo provesti nužne reforme i pripremiti se za to,” odvagnuo je Rončević.
Prioritetna tema
Miroslav Škoro vjeruje da u Hrvatskoj postoje daleko važniji problemi od uvođenja eura, no, primjećuje, nova vlada se odmah počela baviti s baš tom temom dok istovremeno buja koronavirus, a gospodarstvo se suočava s krizom.
“Ovo je izdvojeno kao prioritetna tema, iako bitno neće djelovati na hrvatsko gospodarstvo, svi smo svjedočili što se dogodilo kad se prelazilo s jugo dinara na hrvatske dinare, pa s hrvatskih dinara na hrvatske kune. Poučeni rješenjima u svijetu i Švedskoj koja se kod nas stalno izdvaja kao primjer, smatramo da bi prije odluke trebalo ipak pitati građane i vratiti se na pitanje koliko omogućiti građanima da sudjeluju u odlučivanju i da se o ovom pitanju raspiše referendum, za što ćemo se zalagati,” rekao je Škoro.
Osvrnuo se i na dnevne aktualnosti poručivši kako će Domovinski pokret biti konstruktivna oporba koja je u Saboru spremna podržati prijedloge koji će pomoći građanima i gospodarstvu i koji su na tragu njihovog predizbornog programa.
“Postoje načini kako se formalno vode sastanci, ovo što je Plenković sazvao nije protokol. Sadržajno mi moramo razgovarati, ali ovo nije način kako se to radi. Uostalom, ja ne pijem kavu, nego čaj,” izjavio je Škoro uz dozu ironije o odbijanju poziva Andreja Plenkovića na neformalni sastanka u Vladi, što su u utorak učinili i drugi čelnici nove oporbe.
Grabancijaš/Domovinski pokret
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.