Komisija danas objavljuje smjernice o tome kako bi trebalo poboljšati Kodeks o suzbijanju dezinformacija, prvi takve vrste u svijetu, kako bi postao djelotvornije sredstvo protiv dezinformiranja.
U njima se navode Komisijina očekivanja, poziva na veći angažman potpisnika i predviđa sudjelovanje većeg broja dionika u Kodeksu. Potpisnici bi, na temelju stabilnog okvira za praćenje i jasnih pokazatelja uspješnosti, trebali smanjiti financijske poticaje za dezinformiranje, omogućiti korisnicima da aktivno sudjeluju u sprječavanju njihova širenja, surađivati s provjeravateljima činjenica u svim državama članicama i na svim jezicima EU-a te pružiti okvir za pristup podacima za istraživače.
>>>Blistavi ‘crowdsourcing’ Picule za borbu protiv dezinformacija u RH | Kidalica lažnih vijesti
Potpredsjednica za vrijednosti i transparentnost Věra Jourová rekla je: Prijetnje povezane s dezinformacijama na internetu brzo rastu te moramo bolje surađivati kako bismo ojačali položaj građana i zaštitili demokratski informacijski prostor. Potreban nam je novi poboljšani Kodeks jer nam je bitno da internetske platforme i drugi dionici suzbijaju sistemske rizike koji proizlaze iz njihovih usluga i algoritamskog širenja sadržaja, da više ne budu samo pod svojim nadzorom i da prestanu zarađivati na dezinformacijama, a da se pritom posve očuva sloboda govora.
Thierry Breton, povjerenik za unutarnje tržište, izjavio je: Moramo obuzdati infodemiju i širenje dezinformacija koje ugrožavaju živote ljudi. Dezinformacije ne mogu biti izvor prihoda. Internetske platforme, čitav ekosustav internetskog oglašavanja i mreže provjeravatelja činjenica moraju se više angažirati. Akt o digitalnim uslugama pružit će nam dodatna djelotvorna sredstva za borbu protiv dezinformiranja.
Poboljšan, stabilan i fleksibilan kodeks za potporu borbi protiv dezinformiranja
U Smjernicama se poziva na poboljšanje Kodeksa u sljedećim područjima:
- Sudjelovanje i prilagođene obveze. Komisija potiče etablirane i nove platforme u EU-u, relevantne dionike u ekosustavu internetskog oglašavanja (npr. oglasne burze, dobavljače oglasnih tehnologija, robne marke koje imaju koristi od oglasa), pružatelje usluga slanja privatnih poruka te dionike koji resursima ili stručnim znanjem mogu doprinijeti djelotvornosti Kodeksa da mu se pridruže. Poboljšani Kodeks trebao bi sadržavati nove obveze prilagođene veličini i prirodi usluga koje pružaju potpisnici.
- Demonetizacija dezinformacija. Platforme i sudionici u ekosustavu internetskog oglašavanja moraju preuzeti odgovornost i bolje surađivati kako bi se onemogućilo financiranje dezinformiranja, prije svega razmjenom informacija o oglasima koji sadržavaju dezinformacije koji je odbio jedan od potpisnika, povećanjem transparentnosti i odgovornosti u objavljivanju oglasa te zabranom sudjelovanja dionicima koji sustavno objavljuju razotkriveni sadržaj.
- Osiguranje integriteta usluga. Poboljšani Kodeks trebao bi cjelovito obuhvatiti postojeće i nove oblike manipulativnog ponašanja kojim se šire dezinformacije (primjerice botovi, lažni računi, organizirane manipulacijske kampanje, preuzimanje računa) te sadržavati prilagođene obveze kojima će se postići transparentnost i odgovornost mjera protiv takvog ponašanja.
- Poticanje korisnika na bolje razumijevanje i prijavljivanje dezinformacija. Korisnici moraju imati pristup alatima koji omogućuju bolje razumijevanje i sigurno korištenje internetskog okruženja. Potpisnici moraju svoje sustave za davanje preporuka, tj. način na koji korisnici vide sadržaj, učiniti transparentnima te poduzeti mjere za smanjenje rizika od masovnog širenja dezinformacija tim sustavima. Korisnicima bi trebali dati na raspolaganje učinkovite alate i postupke za prijavu dezinformacija koje bi mogle nanijeti štetu javnosti ili pojedincima. Korisnicima čiji su sadržaj ili računi pod mjerama poduzetima kao odgovor na takvu prijavu trebalo bi omogućiti odgovarajući i transparentni mehanizam žalbe i traženja pravne zaštite. Poboljšanim kodeksom također bi se trebala povećati vidljivost pouzdanih informacija od javnog interesa te uvesti upozorenja za korisnike koji su u interakciji s potvrđeno lažnim sadržajem.
- Bolja provjera činjenica i bolji pristup podacima za istraživače. Novi Kodeks trebao bi uključivati bolju suradnju s provjeravateljima činjenica i povećati pokrivenost zemalja i jezika EU-a. Trebao bi uključivati i stabilan okvir za pristup podacima za istraživače.
- Stabilan okvir za praćenje.Poboljšani Kodeks trebao bi uključivati unaprijeđeni okvir za praćenje na temelju jasnih ključnih pokazatelja uspješnosti kojima se mjere rezultati i učinak mjera koje provode platforme te ukupni učinak Kodeksa na dezinformiranje u EU-u. Platforme bi trebale redovito izvješćivati Komisiju o provedenim mjerama i svojim relevantnim ključnim pokazateljima uspješnosti. Platforme bi trebale pružati informacije i podatke u standardiziranim formatima te ih raščlanjivati prema državama članicama.
Naposljetku, potpisnici bi trebali osnovati centar za transparentnost, u kojem bi naveli koje su politike donijeli za provedbu obveza iz Kodeksa, kako su one provedene te prikazali sve podatke i parametre relevantne za ključne pokazatelje uspješnosti. U smjernicama se predlaže i osnivanje stalne radne skupine kojom će predsjedati Komisija. Sastojala bi se od potpisnika, predstavnika Europske službe za vanjsko djelovanje, Europske skupine regulatora za audiovizualne medijske usluge (ERGA) i Europskog opservatorija za digitalne medije (EDMO), koji je primio više od 11 milijuna eura za stvaranje osam regionalnih centara za pomoć u provedbi i širenju svojeg rada u državama članicama. Radna skupina, koja će surađivati sa stručnjacima, pomoći će u reviziji i prilagodbi Kodeksa tehnološkim, društvenim, tržišnim i zakonodavnim promjenama.
Smjernice za poboljšani Kodeks o suzbijanju dezinformacija (europa.eu)
Grabancijaš priopćenja izvršnog tijela Europske unije od javnog ili poslovnog interesa i značaja prenosi u izvornom obliku uz povremenu izmjenu naslova.