Ekonomski analitičar i investitor Velimir Šonje ovog je tjedna u svojem Ekonomskom laboratoriju ponudio uvid i promišljanja o realnom rastu plaća u Hrvatskoj.
Osvrt “Što se (stvarno) događa s realnim plaćama u Hrvatskoj?” identificira dvije važne stvari.
“Prvo, realna prosječna neto plaća u lipnju (za svibanj) bila je 3.2% veća nego u istom razdoblju prošle godine; i drugo, razina realne prosječne neto plaće tek se vratila na razinu prije izbijanja visoke inflacije 2021. godine.”
Šonje uz dozu neizvjesnosti bilježi da se raspodjela plaća ujednačila i da su za relativno veći broj osoba s nižim primanjima plaće rasle razmjerno brže u odnosu na osobe s višim primanjima, ali se pojava ne može objasniti samo rastom minimalnih plaća.
U ekonomskom smislu, sada smo se tek vratili ‘normalnome’. U širem društvenom, psihološkom i političkom smislu daleko smo od bilo čega ‘normalnog’: taj dio društvenog troška plaćat će se dulje vrijeme, a cijena će biti veća od ekonomske cijene.
VELIMIR ŠONJE
On ističe da navedeni i drugi indikatori ne znače da su ljudi s nižim plaćama relativno bolje prošli kroz inflacijsko razdoblje te podcrtava da treba gledati realne plaće koje mjere stvarnu kupovnu moć, a one mogu otkriti drugačiju sliku.
Pritom je jedna od ključnih faktora divljanje cijena hrane.
“Cijene hrane u Hrvatskoj od početka 2021. do lipnja ove godine narasle su 10% u odnosu na prosjek svih drugih cijena. Možemo zamisliti dvije osobe – jednu s relativno visokom plaćom koja troši oko 20% plaće na hranu, i drugu, s niskom plaćom, koja troši oko 40% plaće na hranu – i tako izračunati da bi plaća druge osobe trebala rasti 2 postotna boda brže da bi se anulirao učinak različite strukture potrošnje,” napisao je Šonje.
Pratite nas na Google vijestima
