Suočena s ‘recesijom bez presedana’ Lagarde sugerirala spremnost za kupnju škarta  

Suočena s recesijom bez presedana Europska središnja banka (ECB) je u četvrtak blago prilagodila monetarnu politiku i pritom odškrinula vrata daljnjim poticajima, uključujući potencijalno prijepornu kupnju visokorizičnog iliti ‘škart’ duga.

Navedeno je razočaralo pojedine investitore koji su se kladili ili očekivali širenje kvantitativnog popuštanja (QE), odnosno tiskanja basnoslovnih količina novca.

Eurostat je u četvrtak javio da se ekonomija europodručja u prvom kvartalu smanjila za 3.8%, više od očekivanja analitičara o padu BDP-a za 3.5%.

Govoreći u praznoj prostoriji predsjednica Christine Lagarde je ponovila spremnost ECB-a na radikalne poteze ali i opetovala da odgovornost za uspješnu borbu s recesijom imaju političari od kojih je zatražila ambicioznije koordinirane akcije.

“Eurozona se suočava s ekonomskom kontrakcijom čija je brzina i magnituda bez presedana u neratna vremena,” rekla je i iznijela očekivanja o godišnjem padu BDP-a između 5 i 12% te potencijalno šokantan krah za 15% u drugom kvartalu 2020. godine.

Tržišta, uvijek željna stvaranja novca, na njezino su izlaganje reagirala rezignirano, pa se razlika u cijeni zaduživanja za Italiju i Njemačku ponovno razvukla.

>>>Pokreću se tiskare središnjih banaka širom svijeta: QE 

“Neuspjeh ECB-a da pospješi kupnju imovine na današnjem sastanku o politici ostavlja investitore sa sumnjama u njegovu predanost da otpiše posuđivanja vlada tijekom koronakrize,” komentirao je Andrew Kenningham iz Capital Economicsa ocijenivši da će izostanak fiskalnih akcija naposljetku banku prisiliti na snaženje kvantitativnog popuštanja.

Produbljena negativna kamata za banke

Od značajnijih odluka donesenih u četvrtak, Lagarde je navela da će banke dugoročne zajmove moći dobiti po još povoljnijoj negativnoj kamatnoj stopi do minus 1%, što u suštini znači da će one biti plaćene za preuzimanje i plasiranje novca u realnu ekonomiju.

>>>Središnja banka Japana financijskim institucijama plaća uzimanje i plasiranje novca

Predsjednica je pažljivo komunicirala i spremnost na kupnju duga koji agencije za ocjenu kreditnog rejtinga svrstavaju u ‘škart’ kategoriju, a gdje bi se, ovisno o dubini recesije, mogle naći državne obveznice Italije. Banka je u navedeni teritorij već zakoračila u Grčkoj.

“Mi smo bili izrazito jasni … mi nećemo tolerirati fragmentaciju monetarne transmisije u europodručju ili bilo kakvo prociklično stezanje financijsku uvjeta,” rekla je Lagarde.

Watch again: Lagarde on the ECB’s commitment to ensuring its measures are effective across the euro area pic.twitter.com/SaMbNnLwJb

— European Central Bank (@ecb) April 30, 2020

Ona je također izrazila spremnost ECB-a da poveća razmjere svoje sheme za izvanrednu kupnju uslijed pandemije (PEPP) te je čak produlji izvan okvira tekuće godine. Banka se unutar PEPP-a zasad obvezala na preuzimanje duga u iznosu od 750 milijardi eura.

>>>ECB ‘slomio ključ’ kupnjom velike količine talijanskog duga nauštrb Njemačke

Morgan Stanley u bilješci za klijente piše kako je izgledno da će program u lipnju narasti za 500 milijardi eura te u slučaju njegove primjene u idućoj godini za još toliko.

Kontrakcija brža od očekivane, deflacija

Eurostat je u četvrtak javio da se ekonomija europodručja u prvom kvartalu smanjila za 3.8%, više od očekivanja analitičara o padu BDP-a za 3.5%.

Inflacija se istovremeno povukla na 0.4%, “miljama” daleko od ciljane stope ECB-a od blizu ali ispod 2% u srednjem roku. Analitičari u dolazećim mjesecima očekuju deflaciju eurozone, predvođenu povijesnim urušavanjem cijena nafte i plina, piše Reuters uz ocjenu da posljednji podaci o gospodarstvu snaže očekivanja o daljnjem opuštanju monetarne politike nakon sljedećeg vijećanja središnje banke u lipnju.