Talijanski 'Superbonus' rezultirao super deficitom

Italija je u 2023. godini zabilježila daleko najveći proračunski deficit u Europskoj uniji, što je u skladu s njezinim povijesnim sklonostima.

Eurostat bilježi da je manjak u državnoj blagajni segnuo do 7.4% bruto domaćeg proizvoda (BDP), dvostruko i kusur više od 3.5% koliko je lani iznosio prosjek svih 27 članica.

Prošlu je godinu s deficitom većim od 3% zaključilo 11 zemalja, uključujući Francusku (5.5%).

Talijanski ministar gospodarstva i financija Giancarlo Giorgetti prije je u travnju rekao da će Europska komisija pokrenuti službene postupke za sve kršitelje pravila.

Druge članice čiji je manjak lani iznosio više od 5% bile su Mađarska (6.7%), Rumunjska (6.6%) i Poljska (5.1%) koje su redom izvan europodručja.

Reuters piše da je posljednja talijanska revizija nagore rezultat krivih procjena oko utjecaja skupih fiskalnih poticaja za energetsku obnovu zgrada.

Ministarstvo je u travnju prošle godine očekivalo godišnji deficit od 4.5%, da bi u rujanskoj reviziji procjenu podiglo na 5.3%. Nacionalni statistički ured, ISTAT, potom je u travnju tekuće godine izvijestio o konačnim podacima i deficitu od 7.4%.

“Superbonus”

Glavni zamašnjak negativnog trenda je “Superbonus” koji građanima nadoknađuje sve troškove za energetsku obnovu zgrada, uz doplatu od 10%.

Poticaj od “110%” uveden je u 2020. godini i postupno će se dokinuti do kraja iduće godine.

Vlada je 4. travnja izvijestila da je kroz program isplaćeno 160 milijardi eura, daleko više od prijašnjih procjena.

Središnja banka je zastupnicima rekla da je višegodišnji poticaj samo u 2023. godini koštao gotovo 4% BDP-a.

“Kod uvođenja novih poticaja bit će potrebno izbjeći ponavljanje pogrešaka koje su karakterizirale ove nedavne mjere,” rekli su zastupnicima iz Banke Italije.

Središnjica je također upozorila da bi nakana Rima da privremene porezne olakšice za obitelji s niskim i osrednjim primanjima produlji do 2025. povećala “nesigurnost” oko trenda javnih financija.

Prema aktualnoj prognozi Ministarstva financija talijanski javni dug je na putanji postojanog rasta prema 140% BDP-a do 2026. godine.