Trendovi, promišljanja o hrvatskom tržištu kapitala | HGK

Nema razvijenog gospodarstva bez razvijenog tržišta kapitala, poručeno je s Okruglog stola o mogućnostima financiranja gospodarstva putem tržišta kapitala i alternativnih investicijskih fondova te ulozi institucionalnih ulagatelja u razvoju gospodarstva, u organizaciji HGK i HANFA-e.

Hrvatsko tržište kapitala je u posljednjih desetak mjeseci “prodisalo” nakon stiska korona krize, a to je rezultiralo buđenjem interesa kvalitetnih domaćih kompanija za izlazak na burzu kao i povratkom Crobexa na pretkrizne razine. Dodatan vjetar u leđa tvrtkama u potrazi za novim izvorima kapitala dat će i nova regulativa kojom su olabavljeni uvjeti financiranja putem alternativnih investicijskih fondova, po čemu smo donedavno bili najrigorozniji u EU.

>>>Nikako ne možemo biti zadovoljni strukturom stranih ulaganja: Burilović

“Realni se sektor u Hrvatskoj još uvijek većinom financira iz kredita, odnosno snažno se oslanja na banke. Slabo koristi druge izvore financiranja čiji je potencijal ulaganja u domaće gospodarstvo ogroman, ali za sada još uvijek nedovoljno iskorišten. Kako bismo preokrenuli te trendove i upoznali naše članice sa svim izvorima financiranja koji su im na raspolaganju, organizirali smo današnje događanje,” uvodno je istaknuo potpredsjednik HGK za trgovinu i financijske institucije Josip Zaher.

Naglasio je kako su mirovinski fondovi najveći institucionalni ulagatelji na tržištu kapitala i da raspolažu neto imovinom  teškom gotovo 130 milijardi kuna, što je 12 posto više u odnosu na prošlu godinu. “Međutim, na kraju 2020. godine samo je 11 posto imovine obveznih mirovinskih fondova B kategorije bilo uloženo u domaće dionice, a tek 0,1 posto u domaće alternativne investicijske fondove. Vjerujem da ćemo danas čuti zašto je tome tako i raditi na tome da što prije preokrenemo te trendove,” poručio je Zaher.

Dva IPO-a

Član Upravnog vijeća HANFA-e Jurica Jednačak je izjavio da se u gospodarstvu primjećuje promjena sentimenta prema tržištu kapitala. “U proteklih godinu dana u Hrvatskoj smo imali dvije inicijalne ponude dionica i jednu sekundarnu, a takav trend vlada i u cijeloj EU gdje se bilježi rekordan broj IPO-a. Samo u prvoj polovici 2021. na europskim dioničkim tržištima lansirane su 182 inicijalne javne ponude (IPO) u vrijednosti od 19 milijardi eura, što je povijesni polugodišnji rast na europskim burzama. Gospodarstvo sve više traži nove investitore željne ulaganja, a ne samo financiranje putem EU fondova ili kroz bankarske kredite. Nadamo se kako će hrvatske kompanije također prepoznati priliku i mogućnosti za pribavljanje kapitala putem uređenog tržišta jer time razvijaju održiv i transparentan način poslovanja,” rekao je Jednačak.

>>>Universal Music zablistao na amsterdamskoj burzi, vrijednost segnula na 47 milijardi eura | IPO

Na okruglom stolu su svoja iskustva o izlasku na burzu iz prve ruke podijelili čelnici tvrtki koje su se odvažile na taj iskorak, a raspravljalo se i o utjecaju korona krize na tržište kapitala te alternativnim investicijskim fondovima kao privlačnom modelu financiranja malog i srednjeg poduzetništva.

Ilirija je među rijetkim domaćim kompanija koje je prošla kroz dvije dokapitalizacije, a kakav je to utjecaj imalo na njihovo poslovanje objasnio je predsjednik Uprave Goran Ražnjević. “Naša iskustva su izuzetno pozitivna, ojačali smo svoju kapitalnu poziciju, dodatno povećali transparentnost poslovanja, a malo se olabavio i odnos banaka prema nama. Primjerice, kroz drugu dokapitalizaciju smo izvršili i jednu akviziciju kojom smo disperzirali svoj portfelj, a upravo ta disperzija je razlog što smo lako prebrodili ovo krizno razdoblje. Financiranje putem tržišta kapitala daje slobodu kompanijama, banke kredite uvjetuju svojim interesima kojim žele usmjeriti poslovanje, dok jačanje vlastitih kapaciteta otvara prostor za potpuno samostalne, brze i efikasne odluke. To u Hrvatskoj, nažalost, nije dovoljno prepoznato,” izjavio je Ražnjević.

>>>Trijumfalni IPO od Federera podržanog On Holdinga

Predsjednik Uprave Spana, Nikola Dujmović, kazao je kako je izlazak na burzu posebno iskustvo kojemu prethode iscrpne pripreme i u kojem se mora pokazati maksimalna transparentnost poslovanja kompanije. “Bilo je intenzivno, ali završili smo proces zadovoljni i jako ponosni. Ostvarili smo sve ciljeve koje smo htjeli postići – potražnja za dionicama je značajno nadmašila ponudu, imamo više od tisuću novih dioničara Spana, među kojima su veliki institucionalni ulagatelji, puno malih ulagatelja i više od polovica naših zaposlenika. Time smo postigli fini balans u strukturi pa Span nastavlja daljnje poslovanje kao pravo dioničarsko društvo. Već u prvom tjednu trgovanja naše dionicama se ozbiljno trgovalo i ostvarile su preko deset milijuna kuna prometa, što je zaista odličan rezultat,” izjavio je Dujmović, dodavši kako je sretan što su svojim uvrštenjem podržali domaće tržište kapitala koje smatra jako bitnim za cjelokupno hrvatsko gospodarstvo.

Alternativni investicijski fondovi

Član Uprave Croatia osiguranja Luka Babić je naglasio će se i osiguratelji morati više okrenuti alternativnim ulaganjima kao izvorima prinosa zbog ključnih rizika na tržištu osiguranja, prvenstveno onima vezanim za neizvjesnost postpandemijskog makroekonomskog okruženja, klimatske promjene, ali i dugo razdoblje niskih prinosa. “Osim do sada dominantnih financijskih instrumenata kao što su obveznice i depoziti, ulaganja će se svakako više usmjeriti i prema alternativnim investicijskim fondovima, dionicama te nekretninama, koji nose veće rizike, ali i potencijalno veće prinose. Regulatorni okvir pritom već ima značajan utjecaj na ulagačke politike osiguratelja. Primjerice, Solvency II pozitivno je utjecao na sustav u smislu samoregulacije, sigurnosti sustava, ali i znatno veće fleksibilnosti u ulaganjima. Puna primjena novog ESG okvira tek se očekuje, a u prilagodbi svakako treba ostati oprezan i realističan u pogledu strategije ulaganja. Društva za osiguranje kao ulagatelji su uvijek bili snažna podrška razvoju domaćeg gospodarstva, što potvrđuje i činjenica da je Croatia osiguranje ulagatelj u obje danas ovdje prisutne kompanije, Span i CIAK,” rekao je Babić.

>>>Značajne izmjene na tržištu kapitala, pogodnosti za banke i biznise: Komisija

Ivan Miloš, član Uprave CIAK-a, istaknuo je kako je listanje na Zagrebačku burzu bila izvanredna prilika da iskoriste svoju tržišnu poziciju i kroz daljnji rast postanu tržišni lider na regionalnoj razini. „Neto dug CIAK Grupe dokapitalizacijom je sveden gotovo na nulu, čime je osigurana vrlo snažna financijska pozicija društva za daljnji poslovni razvoj i financijski rast,” kazao je Miloš.

15 milijardi kuna obveznih mirovinskih fondova uloženo u hrvatske dionice

Članica Uprave Raiffeisen Društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, Eva Horvat, ističe da razvoj tržišta kapitala ne prati rast imovine mirovinskih fondova tijekom posljednjih godina, a posljedica je svakako i nedostatak novih, većih primarnih izdanja i privatizacija. “Kao što smo i do sada sudjelovali u svim većim izdanjima, iskoristit ćemo i svaku novu dobru priliku za ulaganje s ciljem osiguranja optimalnog rasta mirovinske štednje građana u odnosu na preuzeti rizik,” poručila je Horvat, uz napomenu da je 15 milijardi kuna obveznih mirovinskih fondova uloženo u hrvatske dionice.

Član Uprave Prosperus Investa, Tomislav Tičić, naglasio je kako je ulaganje private equity fondova dugoročni kapital za rast tvrtke koji ne opterećuje svakodnevno poslovanje te predstavlja partnerstvo u kojem se dijeli rizik i nagrada između poduzetnika i fonda s konačnim ciljem povećanja vrijednosti tvrtke.

Predsjednica Uprave Zagrebačke burze, Ivana Gažić, kazala je da se u posljednje vrijeme vidi pojačana aktivnost uvrštenja novih izdavatelja. “Osim što je to na neki način i očekivano s obzirom da u krizi banke smanjuju aktivnost, a kompanije se više okreću tržištima kapitala, radi se o prirodnom putu razvoja trgovačkih društava u razvijenim ekonomijama. Prikupljanje sredstava za rast putem tržišta kapitala logičan je put prema stvaranju nove dodane vrijednosti za samu kompaniju, investitore i gospodarstvo u cjelini. Transparentnost, niža cijena kapitala, učinkovito trgovanje u skladu sa zakonima ponude i potražnje i podrška investicijske javnosti za daljnje poslovne planove praktički nemaju alternative. Vjerujemo da ćemo u dolazećem razdoblju imati još kompanija koje će to prepoznati i odlučiti se na prikupljanje kapitala putem tržišta,” zaključila je Gažić.