Znanstvenici su u bezdanu Marijanske brazde u Tihom oceanu pronašli novu vrstu bakterije koja se hrani ugljikovodicima, odnosno naftom. Bakterija je otkrivena u uzorcima prikupljenima u najdubljim dijelovima jarka, na 11 kilometara od morske površine i istraživači su iznenađeni njenom brojnošću.
Prema jednoj od hipoteza navedenih u studiji, mikrobi bi ugljikovodike mogli koristiti kao mehanizam za preživljavanje u okolišu pod golemim pritiskom vode.
“Ugljikovodici su organski spojevi sastavljeni jedino od atoma ugljika i vodika, oni se nalaze na brojnim mjestima, uključujući sirovu naftu i prirodni plin,” rekao je jedan od autor studije, Jonathan Todd. “Ove vrste mikroorganizama u suštini jedu spojeve slične nafti i koriste ih kao gorivo. Slični mikroorganizmi su već odigrali ulogu u razgrađivanju naftnih mrlja poput one u Meksičkom zaljevu u 2010. godini.”
Istraživanje je značajne količine ugljikovodika otkrilo na svakom koraku poniranja, u uzorcima vode na dubinama od dvije, tri i šest tisuća metara od površine.
“Mi smo postojanje ugljikovodika utvrdili na dubinama od 6,000 metara ispod površine oceana,” rekao je koautor istraživanja Nikolai Pedentchouck. “Značajan dio je vjerojatno derivat onečišćenja na površini” kaže i dodaje da navedeno ne objašnjava kako su se ugljikovodici i mikroorganizmi ovisni o njima našli u dubinama brazde.
“Na naše iznenađenje, mi smo također identificirali biološki proizvedene ugljikovodike u sedimentu na dnu jarka,” kaže Pedentchouck. “To sugerira jedinstvenu mikrobiološku populaciju koja proizvodi ugljikovodik u ovom okolišu. Ti ugljikovodici, slični spojevima koji čine dizelsko gorivo, već su poznati kao proizvod algi u površinskim vodama, ali nikad nisu zamijećeni na ovim dubinama.”
“Oni mogu služiti kao izvor hrane za druge mikrobe, koji također mogu konzumirati druge onečišćivače nakon što ovi potonu do morskog dna,” dodaje suradnik u istraživanju, David Lea-Smith. “No mi ćemo trebati daljnju istragu da bismo u potpunosti razumjeli ovaj jedinstveni okoliš.”
Znanstvenici najavljuju da će u nastavku istraživanja fokus posvetiti kvantificiranju količine ugljikovodika nastalih onečišćenjem i identificiranju mikroorganizma koji ga proizvode prirodnim putem.
“Mi znamo više o Marsu nego najdubljim dijelovima oceana,” konstatirao je voditelj istraživanja Xiao-Hua Zhang s kineskog Sveučilišta za oceane.
Studija je objavljena u žurnalu Microbiome.
Povezane vijesti
