Morski biolozi i istraživači hrvatskog podmorja javljaju o ohrabrujućem povratku plemenite periske (Pinna nobilis), endemskog i najvećeg školjkaša Mediterana koji se s krajem 2020. godine našao na rubu izumiranja.
Prvi masovni pomor jedinki u Sredozemlju je zabilježen 2016. godine na istočnoj obali Španjolske, a prema izvješću IUCN-a iz ožujka 2019., masovni pomori potom su potvrđeni u Francuskoj, Italiji, Turskoj, Grčkoj i Albaniji. Stopa mortaliteta na većini lokacija prelazila je 99 posto.
Periska, lostura, lošćura (lat. Pinna nobilis) školjkaš je iz porodice lepezastih školjki (lat. Pinnidae). Najveći je školjkaš Jadranskoga mora prosječne veličine između 30 i 50 centimetara, ali može dosegnuti visinu od 120 centimetara. Periske su hermafroditi. Školjka je zakopana do trećine visine te se bisusnim nitima veže za morsko dno. Od bisusnih niti periske u prošlosti se proizvodila tzv. morska svila. Simbiont je račić periskin čuvar.
Njihova prva masovna mòrija u hrvatskim teritorijalnim vodama zabilježen je u svibnju 2019. godine tijekom istraživanja podmorja kod Elafitskih otoka.
>>>Zabilježen je prvi masovni pomor plemenite periske u Jadranu
Društvo istraživača mora 20000 milja tada je izvijestilo da su se plemenitašice našle na udaru patogena, parazita Haplosporidium pinnae ili bakterije iz roda Mycobacterium.
Hrvatski znanstvenici potom su u rujnu 2020. godine apelirali na spas školjkaša uz procjenu da je na životu tek desetak jedinki i da je vrsta suočena s neposrednim izumiranjem.
“Uskrsnuće”
Reuters sada javlja da je ronilac lani neočekivano naišao na koloniju od 20 periski sjeverno od istarskog poluotoka.
>>>Izumrla je jedna od najvećih svjetskih slatkovodnih riba: VIDEO
“Vijest je zvučala nevjerojatno. Bilo je nemoguće da su živi,” komentirao je Sandro Dujmović iz udruge Natura Histrica koja upravlja zaštićenim područjima Istre. “To je bio znak da se još uvijek razmnožavaju,” dodao je.
Naveo je da su biolozi ove godine uspjeli prikupiti oko 100 mladih primjeraka koji su prebačeni u akvarij gdje se čuvaju u filtriranoj vodi bez parazita koji bi ih mogli napasti.
“Držimo (ih) ovdje prvenstveno kako bismo im osigurali što čišći okoliš… i pokušali ih što više ojačati da postanu otporni i sposobni preživjeti eventualni povratak u more,” rekla je biologinja Nikolina Premate za Reuters.
Stručnjaci još nemaju spoznaja što je izazvalo oporavak, no Vlada Republike Hrvatske financira daljnja istraživanja.
“Duž jadranske obale stvorena je mreža institucija i pojedinaca koji provjeravaju, traže, prikupljaju,” rekao je Dujmović.
>>>Uginula je zadnja znana ženka Jangce kornjača
Periske igraju značajnu ekološku ulogu jer filtriraju i zadržavaju raspadnute organske tvari, što doprinosi povećanju prozirnosti morske vode, a algama, spužvama i drugim beskralješnjacima pruža tvrdu podlogu za kolonizaciju u područjima mekog morskog dna.
Grabancijaš je ‘live’ na Google vijestima
