Potrošačke cijene u rujnu su bile 6.6% veće nego u istom mjesecu lani, dok su u poredbi s ovogodišnjem kolovozom u prosjeku porasle za 0.4%, pokazali su u petak preliminarni podaci Državni zavod za statistiku (DZS).
Promatrano prema glavnim komponentama indeksa (posebnim agregatima), procijenjena godišnja stopa promjene za Hranu, piće i duhan iznosi 9.6%, za Usluge 6.9%, za Industrijske neprehrambene proizvode bez energije 4.6% te za Energiju 3.9%.
Porast stope na mjesečnoj razini procijenjen je za sastavnice Industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije, za 2.4%, te Energija, za 1.5%. Istodobno je, prema prvoj procjeni, pad stope procijenjen za komponente Usluge, za 1.0%, te Hrana, piće i duhan, za 0.6%.
Postojani trend
Prve naznake popuštanja pritisaka na godišnjoj razini zabilježene su lani u prosincu, 13.1%, i potom u siječnju, 12.7%, kada je stopa s mjeseca na mjesec bila nepromijenjena (0%).
Hlađenje se nastavilo u veljači, s povlačenjem na 12% (11.7% HIPC), ožujku (10.6%), travnju (8.8%), svibnju (7.9%) i srpnju (7.3%).
>>>U kolovozu prvo zagrijavanje potrošačkih cijena od prosinca 2022.
Postojane trendove u petak je na X-u pozdravio premijer Andrej Plenković.
“To je najniža stopa inflacije otpočetka ruske agresije na #Ukraine. Na usporavanje inflacije utjecao je i paket mjera @VladaRH. Nastavljamo štititi standard građana i suzbijati inflatorne pritiske,” napisao je.
HICP
Prema prvoj procjeni Eurostata inflacija mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) u rujnu se spustila na 7.3%, s 8.4% u kolovozu.
Prema prvim podacima Eurostata godišnja inflacija u europodručju u rujnu se ohladila na najniže razine od listopada 2021. godine.
Rast cijena je s 5.2% u kolovozu u rujnu usporio na 4.3%.
Cijene su blago okopnile i s mjeseca na mjesec, s 0.5% na 0.3%.
Od središnje banke pažljivo motrena temeljna inflacija – iz koje su isključene cijene energenata, hrane, duhana i alkohola – u rujnu je pala na 4.5%, s 5.3% u kolovozu.
Hrvatska narodna banka (HNB) u osvrtu (.docx) piše da se temeljna inflacija (iz čijeg su izračuna isključene nepostojane cijene hrane i energenata) u rujnu smanjila za dva postotna boda, sa 9.1% u kolovozu na 7.1% u rujnu.
“Što se tiče dvije glavne potkomponente temeljne inflacije, inflacija cijena industrijskih proizvoda snažno se smanjila (na 4.5% sa 6.9% u kolovozu) u okružju nižih cijena sirovina na svjetskom tržištu, normalizacije opskrbnih lanaca i usporavanja godišnjeg rasta proizvođačkih cijena na domaćem tržištu. Nadalje, inflacija cijena usluga u rujnu se usporila na 9.2% (s 10.7% u kolovozu).”
HNB bilježi da je godišnja stopa inflacije cijena hrane usporila “relativno blago”, s 10.3% u kolovozu na 10.0% u rujnu.
Osvrt također prepoznaje novi pritisak na cijene energije, koje su s kolovoza na rujan porasle s 1.4% na 2.7%.
Ruski manevri
Glavni pokretač trenda je stezanje opskrbe naftom koje provodi OPEC+.
Rusija je svoj pomorski izvoz dizela i benzinskih goriva u prvih dvadeset dana rujna srezala za gotovo 30%, na oko 1.7 milijuna metričkih tona, u poredbi s istim razdobljem u kolovozu.
>>>Uočite ruske naftne manevre, remećenje tržišta – potencijalnu energetsku krizu
Potom je prošlog tjedna proglasila privremenu zabranu izvoza benzina i dizela u većinu zemalja, što pospješuje izglede naftnog šoka i cijene nafte gura prema granici od 100 dolara po barelu.
“Naglašeni rizici”
HNB prepoznaje da rizici za ostvarenje projiciranog kretanja inflacije iz revidiranih prognoza Europske komisije za europodručje ostaju naglašeni.
Komisija očekuje da će se inflacija nastaviti smanjivati tijekom razdoblja obuhvaćenog proljetnom prognozom. Sada se predviđa da će u EU inflacija harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena (HICP) 2023. dosegnuti 6.5% (u usporedbi sa 6.7 % u proljetnoj prognozi) i 3.2% 2024. (u usporedbi s 3.1%). Predviđa se da će inflacija u europodručju 2023. iznositi 5.6 % (u usporedbi s 5.8 %) i 2.9 % 2024. (u usporedbi s 2.8 %).
“Geopolitičke napetosti i dalje bi mogle biti značajan uzrok poremećaja u opskrbi energentima i drugim sirovinama na svjetskom tržištu te porasta njihovih cijena. Nadalje, nepovoljni vremenski uvjeti dodatni su čimbenik koji bi mogao potaknuti neočekivani porast cijena prehrambenih sirovina te voća i povrća. Kretanje cijena hrane i energije ima značajan utjecaj na percepciju inflacije i inflacijska očekivanja kućanstava, stoga bi nastavak usporavanja inflacijskih očekivanja kućanstava mogao bi biti manje izražen nego što se očekuje, što bi moglo rezultirati većim i/ili ustrajnijim zahtjevima za povećanjem plaća. Inflacija bi mogla biti viša u slučaju da ne dođe do smanjenja profitnih marži, koje bi u određenoj mjeri kompenziralo spomenuti mogući viši rast plaća. Viša i/ili dugotrajnija inflacija u zemljama glavnim vanjskotrgovinskim partnerima također bi mogla rezultirati višom inflacijom potrošačkih cijena od prethodno očekivane. S druge strane, slabija potražnja, jači učinci zaoštravanja monetarne politike te izrazitije prelijevanje pada cijena energenata i drugih sirovina na svjetskom tržištu na potrošačke cijene dobara i usluga od trenutačno očekivanog, rizici su koji bi mogli utjecati da inflacija bude niža od projicirane,” rezimirali su iz središnjice.
Grabancijaš je ‘live’ na Google vijestima
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.