Inflacija u europodručju u rujnu je popustila na 1.8% i prvi put u tri godine zaronila ispod razine od 2% koju u srednjem roku cilja monetarna politika Europske središnje banke (ECB), snažeći očekivanja o nastavku smanjenje referentnih kamatnih stopa u financijskom sustavu.
Hlađenje cijena s kȍlovoškīh 2.2% bilo je snažnije od 1.9% u očekivanjima analitičara Bloomberga i Reutersa.
Od središnje banke pomno motrena temeljna inflacija, statistika iz koje su isključene nepostojane cijene hrane, energenata, duhana i alkohola, također se povukla s 2.8% na 2.7%, nasuprot očekivanjima da će ostati usidrena na 2.8%.
Revizija očekivanja
Tržišta sada očekuje da će ECB referentne stope 17. listopada smanjiti za četvrt postotnog boda, na 3.25%. Prema pisanju Financial Timesa, investitori očekuju da će cijena zaduživanja u aktualnom ciklusu popuštanja monetarne politike do kraja godine pasti za 1.7%.
“Značajan pad ukupne inflacije u rujnu snaži očekivanja da će ECB smanjiti stope na drugom uzastopnom sastanku u listopadu,” komentirao je Diego Iscaro, voditelj europske ekonomije u S&P Global Market Intelligenceu.
Izvješće Eurostata pokazuje široko povlačenje cijena na najniže razine od prvih mjeseci 2021. godine. Stopa se ispod razine od 2% našla u svim vodećim gospodarstvima; Njemačkoj, Francuskoj i Italiji.
Inflacija je nastavila i s blagim popuštanjem u uslužnom sektoru u kojem se s kȍlovoškīh 4.1% u rujnu povukla na 4%.
Iscaro je ocijenio da marginalno hlađenje jezgre i uslužnog sektora “sugerira kako (ovomjesečni) rez (kamatnih stopa) još nije gotova stvar”.
S druge strane, Natasha May, analitičarka globalnih tržišta u JPMorgan Asset Management drži da će ECB suočen s prvim znakovima generalnog popuštanja cjenovnih pritisaka i drugim podacima iz realnog vremena pronaći povode za “bržu normalizaciju politike”.
“Jasni negativni rizici”
U utorak objavljen Indeks menadžera nabave (PMI HCOB) za proizvodni sektor eurozone, prihvaćen kako ključni indikator gospodarskog zdravlja, u rujnu se povukao na 45, najnižu razinu u posljednjih devet mjeseci, učvršćujući indikatore koji bilježe sve dublje propadanje sa strukturnim promjenama suočene europske industrije.
Bruto domaći proizvod europodručja u trećem je tromjesječju porastao za samo 0.2%, vodeće gospodarstvo, Njemačka, kvartal je zaključilo s blagom i neočekivanom kontrakcijom.
“Upareno s jasnim negativnim rizicima za gospodarski rast, mislimo da će ovo [podaci o inflaciji] uvjeriti banku da smanji stope u listopadu,” komentirala je Melanie Debono, ekonomistica Pantheon Macroeconomicsa za FT.
ECB je u rujnu iznio očekivanja da će inflacija ususret kraju godine ponovno rasti jer statistički podaci više neće reflektirati prijašnje divljanje, propinjanje i postupno povlačenje cijena energenata.
Pažljiviji motritelji monetarne politike u neočekivano prpošnom hlađenju cijena vide povratak starom okolišu iz predpandemijskog doba kada su prognoze središnjice postojano bile netočne a ciljana stopa od 2% neuhvatljiva.
ECB je u rujanskoj reviziji procijenio da će inflacija u 2025. iznositi 2.2%, prije spuštanja na 1.9% u 2026. godini.
Franziska Palmas, ekonomistica u konzultantskoj kući Capital Economics, s aktualnim se podacima priklonila kampu koji propituje prognoze i projekcije.
“Sada čini vrlo vjerojatnim da će, nakon privremenog oporavka ukupne stope u sljedeća tri mjeseca, ukupna inflacija ostati ispod ciljane razine u narednoj godini”.
Njezine procjene potkrjepljuje preliminarni podaci o stopi inflacije u vodećim gospodarstvima. Ona se u Njemačkoj u poredbi s lanjskim runjem ohladila na 1.6%, nakon 1.9% u kolovozu. U Francuskoj se s kolovških 1.8% povukla na 1.2%, dok se u Italiji urušila na anemičnih 0.8%.
Prema harmoniziranim podacima Eurostata, stopa se u Hrvatskoj zadržala na 3%.
Grabancijaš/Eurostat/Bloomberg/Financial Times
Povezane vijesti
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.