Gotovo 600 poljoprivrednih projekata pripremljeno je u Hrvatskoj za financiranje iz novog europskog fonda za oporavak, od kojih je trećina u visokoj fazi dovršenosti, izjavila je u ponedjeljak hrvatska ministrica poljoprivrede Marija Vučković.
“Mi smo prije 20-ak dana pokrenuli prijave u bazu razvojnih projekta koji se odnose na područje poljoprivrede i s jučerašnjim danom zaprimili smo gotovo 600 prijavljenih projekata, od čega trećina već ima potvrđene glavne projekte ili je u potpunosti pripremljena projektno-tehnička dokumentacija”, rekla je novinarima Vučković koja je u Bruxellesu sudjelovala na sastanku ministara poljoprivrede zemalja članica EU-a.
>>>Hrvatska nastavlja s upotrebom kancerogenog glifosata: ministrica
Dodala je da je da su projekte prijavili mali poljoprivrednici, jedinice lokalne samouprave i prerađivačka industrija.
Hrvatska iz fonda EU sljedeće generacije za poljoprivrednu politiku može računati na 200 milijuna eura, ali se projekti za ruralni razvoj mogu financirati i iz opće omotnice koju je dobila u okviru toga plana. Radi se o 9, 4 milijarde eura, od čega su 5,94 milijarde bespovratna sredstva.
U idućem sedmogodišnjem proračunskom razdoblju za poljoprivredu joj je na raspolaganju 4,7 milijardi eura – 4,5 milijardi iz redovitog proračuna od 2021. do 2027. i još 200 milijuna iz plana za oporavak koje se trebaju potrošiti u sljedeće dvije do tri godine.
Na ministarskom sastanku bilo je riječi i o ekologizaciji poljoprivredne proizvodnje, što predlaže Europska komisija u okviru Zelenog plana koji bi trebao omogućiti da EU do 2050. postane klimatski neutralna.
>>>Vučković: ribarima i poljoprivrednicima će trebati pomoć u borbi protiv klimatskih promjena
Ministrica Vučković je rekla da se Hrvatska zauzima za dobrovoljan pristup ovom pitanju “jer bismo htjeli spriječiti vraćanje novca u proračun”.
Pojasnila je da jednogodišnje “eko-sheme” nose sa sobom rizik vraćanja sredstava ako se ne utroše za okolišne i klimatske ciljeve, dok su mjere iz dosadašnjeg drugog stupa poljoprivredne politike, ruralnog razvoja, višegodišnje i ne stvaraju toliki rizik.
>>>Skladišta malih mljekara puna, najavljen interventni otkup 500 tisuća litara mlijeka
“Mi po nekim najvažnijim pokazateljima ne zaostajemo u primjeni eko-standarda, ali s obzirom na pitanje donošenja procedura i pravila bojimo se da bi moglo doći do povrata sredstava. Inače, Hrvatska može biti uzor u tome koliko pridonosi ekološkim i klimatskim ambicijama i bioraznolikosti. Smatram da se trebamo skoncentrirati na produktivnost i zaštitu malih poljoprivrednika”, rekla je Vučković.
