Europska unija poslala je u srijedu sa Zagrebačkog sastanka na vrhu snažnu poruku zemljama zapadnog Balkana da imaju nedvosmislenu europsku perspektivu i da je njihova budućnost u Europskoj uniji.
Čelnici 27 zemalja članica i šest zemalja zapadnog Balkana završili su u srijedu navečer sastanaka na vrhu koji se održao video-vezom zbog pandemije koronavirusa.
“Iako se sastanak nažalost nije održao onako kako smo htjeli da se fizički okupimo u Zagrebu, mislim da smo u sadržajnom smislu postigli rezultate u skladu s našim i s očekivanjima naših jugoistočnih susjeda. Siguran sam da će narodi i države u našem susjedstvu cijeniti poruku koja je poslana danas iz Zagreba i svih drugih prijestolnica zemalja članica EU-a”, rekao je hrvatski premijer Andrej Plenković, jedan od organizatora samita.
>>>EU može pomoći Srbiji uvjetovanjem vladavine prava, borbe protiv korupcije i slobode medija: Blok
“Tu smo. Uz vas smo. Nismo vas zaboravili. Nismo samo fokusirani na svoju javnozdravstvenu situaciju, na vlastiti gospodarski i socijalni oporavak nakon krize koja je pogodila sve,”
Andrej Plenković
“Europska unija želi nastaviti podržavati zemlje jugoistočne Europe na njihovu putu prema EU-u. Željeli smo poslati poruku za nastavak dijaloga Kosovo-Srbija. Hrvatska je posebice naglasila da BiH kao njezin najbliži susjed zaslužuje status kandidata za članstvo i da joj u tome treba pomoći. U tom kontekstu, naglasili smo pitanje jednakosti konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini, posebice položaja hrvatskog naroda u pogledu legitimnog predstavljanja u najvišim institucijama BiH”, rekao je Plenković na konferenciji za novinare.
Plenković se zauzeo da se ovakvi sastanci između EU-a i zemalja zapadnog Balkana ubuduće održavaju barem svake dvije godine.
Izrazio je zadovoljstvo što je tijekom hrvatskog predsjedanja prevladana blokada odluke o otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.
Na pitanje novinara trebaju li neke zemlje u regiji biti zahvalnije prema EU-u i ljubiti europsku zastavu umjesto kineske kao što je to učinio srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, Plenković je rekao da nije na njemu da govori u bilo čije ime, ali da su svih šest zemalja jasno artikulirale svoju europsku orijentaciju.
>>>Srbija potpisala sporazum o slobodnoj trgovini s Rusijom, Euroazijskom ekonomskom unijom
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen je istaknula da je zapadni Balkan “apsolutni prioritet za EU” i da ta regija pripada Europskoj uniji gotovo citirajući deklaraciju i riječi upućene zapadnobalkanskim kandidatima u 2003. godini.
Ona je naglasila važnost reformi, posebice u pogledu slobode medija, “što je kamen temeljac DNK-a Europske unije i najbolji instrument za borbu protiv dezinformacija”.
Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel istaknuo je važnost Zagrebačke deklaracije u kojoj je još jednom potvrđena europska perspektiva zemalja zapadnog Balkana.
Pozdravio je i paket pomoći od 3,3 milijarde eura koje je EU namijenila zemljama regije za borbu protiv posljedica pandemije koronvirusa.
Plenković: ovo je bio samit o proširenju, zapadni Balkan nije zaboravljen
Ovo je bio samit o proširenju, iako nekim zemljama ta riječ ne sjeda najbolje, rekao je u srijedu premijer Andrej Plenković po završetku Zagrebačkog samita i istaknuo da je zapadnom Balkanu poslana poruka da ih se nije zaboravilo, usprkos zdravstvenoj krizi.
>>>Vučić: Europa je svjesna da je ovaj prostor njen prostor i neće se povući
“Tu smo. Uz vas smo. Nismo vas zaboravili. Nismo samo fokusirani na svoju javnozdravstvenu situaciju, na vlastiti gospodarski i socijalni oporavak nakon krize koja je pogodila sve”, glavna je poruka zemljama jugoistočne Europe, istaknuo je premijer zemlje predsjedateljice Vijećem EU-a.
Virtualni samit održao se umjesto fizičkog samita koji je bio predviđen 6. i 7. svibnja u Zagrebu.
Zagrebačku deklaraciju prihvatilo je 27 članica EU-a te makedonski premijer Oliver Spasovski, albanski premijer Edi Rama, predsjednik predsjedništva BiH Šefik Džaferović, crnogorski predsjednik Milo Đukanović, srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić i kosovski predsjednik Hashim Thaci.
U tekstu se nigdje ne spominje izraz proširenje, ali premijer Plenković kaže da “ovo u biti jest samit o proširenju, osobito u svjetlu političke odluke prije dva mjeseca o otvaranju pregovora s još dvije zemlje, dvije već pregovaraju nekoliko godina, a dvije bi to htjele u budućnosti”.
“Ima zemalja kojima ta riječ ne sjeda najbolje u ušima iz niza razloga, ali ono što su činjenice, su činjenice.”
No, konkretan datum novog proširenja Europske unije “nije realno očekivati”, kaže Plenković.
Pregovore s EU-om već godinama vode Srbija te Crna Gora. Sjeverna Makedonija i Albanija dobile su zeleno svjetlo za početak pregovora, ali ne i konkretan datum.
Bosna i Hercegovina je potencijalni kandidat za članstvo, a Kosovu, osim što ga ne priznaje pet članica EU-a, još trebaju vize za ulazak u EU.
Grabancijaš/Hina
