Političkim sporazumom Europskog parlamenta i Vijeća EU-a o pretpristupnoj pomoći EU-a zemljama zapadnog Balkana i Turskoj osigurana je europska perspektiva tog dijela Europe, ocijenila je hrvatska europarlamentarka Željana Zovko.
Europski parlament i Vijeće zaključili su ovoga tjedna politički sporazum o novoj generaciji instrumenta za pretpristupnu pomoć, IPA III za razdoblje 2021-2027. Ovaj europski fond u vrijednosti od 14,2 milijarde eura ima za cilj pružanje podrške zemljama zapadnog Balkana i Turskoj u pripremi za pristupanje Europskoj uniji.
Veliki pomak u pregovorima
Ciljevi instrumenta usmjereni su ponajviše na provedbu potrebnih političkih, institucionalnih, pravnih i ekonomskih reformi kojima će se države korisnice uskladiti s europskim vrijednostima i pravilima.
“Nova generacija IPA III instrumenta ojačat će demokratske, normativne i socio-ekonomske transformacije zemalja kandidatkinja za pristupanje Europskoj uniji. Na taj je način omogućena pametnija, bolje usmjerena, vidljivija i održivija potpora kandidatkinjama na putu prema EU.”
Tonino Picula
Željana Zovko, izvjestiteljica za IPA III i pregovaračica ispred Europskog parlamenta, izjavila je da ovaj sporazum predstavlja veliki pomak u pregovorima koji su trajali gotovo dvije godine. Naglasila je da je ponosna na sporazum jer on osigurava financijsku potporu EU-a europskoj perspektivi zapadnog Balkana, priopćio je ured zastupnice u petak.
>>>Komisija objavila ‘stroge ali pravedne ocjene’ | godišnji Paket o proširenju EU-a
„Situacija na zapadnom Balkanu zahtijeva hitnu pomoć, a trenutna pandemija pokazala je da je naša solidarnost s regijom od presudnog značaja. Europska unija s IPA III fondom neće samo isplaćivati financijsku potporu regiji, nego će također preuzeti ulogu aktivnog igrača”, izjavila je Zovko.
Pet područja
Sredstva će se dodjeljivati prvenstveno za pet područja, uključujući vladavinu zakona i demokraciju, dobro upravljanje i dobrosusjedske odnose, zeleni program i održivu povezanost, konkurentnost i inkluzivni rast, te konačno teritorijalnu i prekograničnu suradnju.
Pri dodjeli europske pomoći koristit će se pristup temeljen na učinku, te će se u obzir će se uzimati postignuti napredak država korisnica, pri čemu će svima biti osigurana odgovarajuća razina potpore ovisno o potrebama i kapacitetima. Na taj se način želi motivirati zemlje korisnice da sredstva iz IPA fondova ulažu u održivije i učinkovitije projekte i da poboljšaju svoju sposobnost apsorpcije.
>>>EU odbacio ideju o ‘Velikoj Hrvatskoj’, ponovnom iscrtavanju granica na zapadnom Balkanu
Zovko je također naglasila da je tijekom pregovora zagovarala da se definira jasna uvjetovanost za dodjelu sredstava projektima korisnika. Uredbom će biti definirana mogućnost prilagođavanja potpore u slučaju značajnog nazadovanja ili trajnog nedostatka napretka kod korisnika. „Nužno je osigurati da IPA III fondovi pridonesu jačanju korisnika i da se izbjegavaju slučajevi sistemskih prijetnji interesima Unije”, pojasnila je Zovko.
Osnažen Parlament
Najnovija uredba o instrumentu IPA III razlikuje se od prethodnih po pojačanom sudjelovanju Europskog parlamenta u upravljanju i praćenju instrumenta.
Pregovarači su se dogovorili da će Europski parlament biti uključen u predprogramiranje sredstava delegiranim aktom, pravnom procedurom, putem koje će Parlament moći dati svoj pristanak na određene ciljeve i tematske prioritete koji pokrivaju 60 posto IPA omotnice.
„Zajedno sa sličnim delegiranim aktom u nedavnom sporazumu o instrumentu NDICI – Globalna Europa, ovo je povijesno postignuće jer je to prvi put da će Europski parlament biti tako blisko uključen u programiranje vanjske pomoći EU-a”, istaknula je Zovko, navodi se u priopćenju.
>>>Državni tajnik Lucić naglasio značaj snažnije ekonomske integracije Zapadnog Balkana
Uloga Parlamenta poboljšana je i sporazumom o strateškom geopolitičkom dijalogu između Komisije i Europskog parlamenta. Dva puta godišnje održavat će se dijalog na visokoj razini između povjerenika zaduženog za susjedstvo i proširenje ispred Komisije i Europskog parlamenta, kako bi se razgovaralo o provedbi IPA III. Nadalje, bit će organiziran stalni dijalog na razini visokih dužnosnika radi pripreme i praćenja dijaloga na visokoj razini.
Značajno poglavlje u Uredbi i jedan od prioriteta Parlamenta odnosi se na zahtjeve poboljšane vidljivosti. Zovko je pojasnila da će primatelji sredstava iz fondova IPA biti u obvezi u svojoj komunikaciji o podržanim projektima istaknuti da se radi o europskoj pomoći. Ova poboljšana komunikacija trebala bi izgraditi javnu svijest i povećati vjerodostojnost EU-a u regiji i dodanu vrijednost europske pomoći.
“Dugoročna investicija u europsku budućnost zapadnog Balkana”
Na temelju političkog sporazuma bit će napravljen konačni tekst Uredbe, i dostavljen Europskom parlamentu na usvajanje, prvo na Odboru za vanjske poslove, potom na plenarnoj sjednici, a onda i Vijeću. Očekuje se da će instrument IPA III biti službeno odobren i potpisan početkom jeseni, navodi se u priopćenju ureda zastupnice.
>>>Zovko i Picula zaduženi za pregovore o pretpristupnoj pomoći: IPA III
Hrvatski eurozastupnik Tonino Picula, pregovarač Europskog parlamenta iz redova Socijalista i demokrata za IPA III, također je dogovor čelnih institucija EU-a je ocijenio kao “dugoročnu investiciju u europsku budućnost zapadnog Balkana”.
>>>Picula među ključnim dionicima uvjetovanja pristupne pomoći zemljama jugoistočne Europe
“Nova generacija IPA III instrumenta ojačat će demokratske, normativne i socio-ekonomske transformacije zemalja kandidatkinja za pristupanje Europskoj uniji. Na taj je način omogućena pametnija, bolje usmjerena, vidljivija i održivija potpora kandidatkinjama na putu prema EU”, rekao je Picula.
