Izvješće o korištenju europskih strukturnih i investicijskih fondova i pretpristupnih programa pomoći Europske unije za razdoblje od 1. srpnja 2017. godine do 31. prosinca 2018. godine saborski zastupnici su u srijedu ocijenili ohrabrujućim i boljim od prijašnjeg, no zastupnici oporbe upozorili su da je povučeni iznos iz EU-ovih fondova još uvijek premali.
Iako su podaci za 2018. pozitivniji u odnosu na prijašnje godine, kada se sagledaju u cjelini pokazuju da i nismo tako uspješni, rekao je SDP-ov Damir Mateljan navodeći kako je Hrvatska do kraja 2018. ugovorila 6,7 milijardi eura, odnosno 67 posto raspoloživih sredstava, a da je od tog iznosa isplaćeno tek oko 18 posto.
“Od ulaska u EU Hrvatska je uplatila u zajednički proračun 19,7 milijardi kuna, a u istom razdoblju primila 34,1 milijardu kuna, čime je ostvarila plus od 14,4 milijardi kuna.”
Branka Juričev-Martinčev
Po uspješnosti apsorpcije iza Hrvatske samo Malta
“Mi smo po uspješnosti apsorpcije povlačenja sredstava EU-ovih fondova gotovo na samom začelju EU-a, iza nas je samo Malta”, upozorio je Mateljan i kao glavni problem istaknuo to što nisu provedene strukturne reforme javne i državne uprave, koja je ključna za povlačenje EU-ovih sredstava.
Sonja Čikotić iz Mosta smatra da zapravo jako loše koristimo EU-ova sredstava, sporo ih ulažemo u gospodarstvo, dugo traje raspisivanje natječaja, a imamo velike probleme prilikom ugovaranja samih projekata.
“Hvaliti se s 61,85 posto ugovorenosti sredstava baš i nije neki uspjeh obzirom da je ovjereno tek 17 posto troškova onih investicija koje su se dogodile. Taj broj je zapravo poražavajući”, rekla je.
Sličnog je stava i Vesna Pusić (GLAS) koja navodi da je od ukupno alociranih 10,7 milijardi eura u financijskom razdoblju 2014.-2020. do krajnjih korisnika došlo tek 16 posto.
>>>Državna revizija upozorila ne neiskorištenost europskih fondova
“To je premalo, ne samo da bi nakon pet godina to mogli nazvati uspjehom, nego i premalo da bi imalo efekt koji bi trebalo imati, a to je ujednačeniji regionalni razvoj i stvaranje pozitivne klime i pozitivnog iskustva hrvatskog članstva u EU-u”, rekla je.
HDZ-ova zastupnica Branka Juričev-Martinčev naglasila je kako je do kraja prošle godine Vlada povećala iznos ugovorenih sredstava na razini Europskih strukturnih investicijskih fondova za alokaciju 2014. do 2020. za 572 posto, a plaćanje za 578 posto.
“Gledajući objedinjeno, mislim da je neosporna činjenica da je ubrzanje dinamike ugovaranja značajno”, istaknula je.
“Mi smo po uspješnosti apsorpcije povlačenja sredstava EU-ovih fondova gotovo na samom začelju EU-a, iza nas je samo Malta”,
Damir Mateljan
Hrvatska u plusu od 14,4 milijardi kuna
Odbacila je pritom kao neistinu da je Hrvatska više sredstava uplatila u zajednički proračun nego što je izvukla. “Od ulaska u EU Hrvatska je uplatila u zajednički proračun 19,7 milijardi kuna, a u istom razdoblju primila 34,1 milijardu kuna, čime je ostvarila plus od 14,4 milijardi kuna”, navela je.
Vidljiv je trend rasta ugovaranja, kao i povećanje isplata korisnicima, te ubrzanje dinamike ovjerenih i doznačenih sredstava, ali generalno uvijek se može bolje i više, ustvrdila je Božica Makar (HNS).
>>>Tramišak: proračunski suficit RH vs. EU od 2013. do danas 42 milijarde kuna
Državni tajnik Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a Velimir Žunac izvijestio je kako je iz EU-ovih fondova za izvještajno razdoblje ukupno ugovoreno projekata u vrijednosti 4,24 milijarde eura, a krajnjim korisnicima isplaćeno 1,32 milijarde eura.
>>>Fact-checking tvrdnje Dubravke Šuice o 21 milijardi eura za Hrvatsku – Vijeće EU
Kad se govori o razdoblju od 2014.do 2020. primjetno je znatno povećanje broja objavljenih natječaja, odnosno javnih poziva, znatno povećanje iznosa ugovorenih projekata, kao i značajno povećanje iznosa plaćenih krajnjih korisnicima.
