Države članice Europske unije trebaju zajedno ojačati kibernetičku otpornost uz koordinaciju s NATO-om radi obuke vojnog i civilnog osoblja u obrani od takvih napada, navodi se u izvješću Europskog parlamenta koje je usvojeno velikom većinom glasova u četvrtak.
Na nekoliko sati u utorak je prestao uobičajeni tok informacija padom društvenih mreža, ali mnogo veće štete i posljedice mogle bi uzrokovati kibernetički napadi na sustave poput bolnica, poručio je na plenarnoj sjednici u utorak izvjestitelj Urmas Paet (Renew Europe) govoreći kako je još jedan dokaz ranjivosti takvih sustava nedavni slučaj, kada je špijunskim softverom Pegasus špijunirano najmanje 180 novinara, 600 političara, 85 aktivista za ljudska prava ili 65 šefova poduzeća.
“Za EU i njene države članice važno je ojačati kibernetičku otpornost i razviti zajedničke mogućnosti kibernetičke sigurnosti i obrane kako bi odgovorile na takve sigurnosne izazove”, kazao je Paet.
>>>‘Drovorub’: američki obavještajci otkrili postojanje ruskog ‘švicarskog noža za hakiranje’
Apostrofirao je “sve agresivnije ponašanje Rusije, Kine i Sjeverne Koreje u kibernetičkom prostoru” tvrdeći kako bi se uspješno svladavanje prijetnji iz tih država riješilo koordinacijom s NATO-om.
“Kibernetička unija”
U izvješću se navodi da je potrebno uspostaviti zajedničku europsku jedinicu za kibernetičku sigurnost te se ukazuje na “sustavno agresivno ponašanje” Kine, Rusije i Sjeverne Koreje.
Jutta Urpilainen, povjerenica Komisije za međunarodna partnerstva u raspravi sa zastupnicima potvrdila je u utorak kako Komisija, zajedno sa Službom za vanjsko djelovanje, radi na uspostavi zajedničke kibernetičke jedinice koja bi okupila sve kibernetičke zajednice država članica.
>>>Komisija odredila 10 ključnih sektora, velike kazne za propuste u kibernetičkoj sigurnosti
Svi su klubovi zastupnika velikom većinom podržali izvješće, izuzev krajnje lijevog kluba GUE/NGL čiji su zastupnici većinom bili protiv, dok je protivljenje izrazio i dio zastupnika krajnje desnog kluba Identitet i demokracija (ID).
Jerome Riviere iz ID-a poručio je kako Komisija koristi priliku za “jačanje veće podložnosti nacija europskoj politici”, dok je Manu Pineda (GUE/NGL) istaknuo kako je “ekstremna desnica” veća kibernetička prijetnja, kao i da veća prijetnja postoji unutar NATO-a.
Gledišta Zovko i Kolakušića
Hrvatska zastupnica Željana Zovko (HDZ/EPP), kao članica pododbora za sigurnost i obranu, pozdravila je sadržaj izvješća i pritom naglasila da je pandemija COVID-19 više nego ikada istaknula važnost kibernetičke sigurnosti.
“Dezinformacijske kampanje i kibernetički napadi koje smo vidjeli tijekom pandemije ukazali su nam na potrebu da Unija nastavi ulagati u zajedničko istraživanje i razvoj digitalnog sektora. Moramo poduzeti jasne korake kako bismo osnažili obrambene kibernetičke kapacitete, a time i ojačali europsku sigurnost“, kazala je.
Neovisni hrvatski zastupnik Mislav Kolakušić rekao je na plenarnoj sjednici kako su “sve društvene mreže, svi e-mail servisi, sva internet prodaja, sve aplikacije za komunikaciju građana na kojoj se nalaze podaci gotovo svih građana Europske unije, na kojoj se nalaze njihovi bankovni računi, bankovne kartice, u vlasništvu tvrtki iz SAD-a”.
Stoga se o navedenim pitanjima “ne može ozbiljno razgovarati bez da imamo sve te mreže i aplikacije razvijene u Europskoj uniji”, poručio je.
