‘Pitanje ovisnosti’: EU podijeljen oko sankcija ruske nafte, energenata

Ministri vanjskih poslova Europske unije u ponedjeljak nisu pomirili gledišta o primjeni širih sankcija na ruski energetski sektor zbog odluke Moskve da krene u vojni pohod na Ukrajinu.

>>>Energetski sektor, luksuz i čelik – četvrti paket europskih sankcija Rusiji

EU je zajedno sa saveznicima već posegnuo za pregršt mjera koje su poljuljale rusko gospodarstvo, uključujući zamrzavanje imovine ruske središnje banke.

Naveliko ovisna o ruskoj nafti i plinu, Europa zasad nije uvela i značajnije sankcije za energetski sektor, kao što su to učinile Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija, iako posljednji događaji na bojišnici, uključujući neumoljivu opsada crnomorskog lučkog grada Mariupolja, utječu na sentiment i spremnost za gospodarsku žrtvu.

>>>Ruski milijarder Meljničenko upozorava na poskupljenja, nestašicu hrane | rat u Ukrajini

EU u aktualnom trenutku iz Rusije namiruje oko 40% svojih potreba za prirodnim plinom, no pojedini su ministri u ponedjeljak rekli da izuzeća od sankcija više nisu moralno prihvatljiva.

“Promatrajući trenutačne razmjere uništenja u Ukrajini, izrazito je teško opravdati izostanak kretanja prema energetskom sektoru, osobito nafti i ugljenu,” rekao je ususret vijećanju diplomata irski ministar vanjskih poslova Simon Coveney čije gledište podržavaju baltičke zemlje.

Pitanje ovisnosti

S druge strane Njemačka, Nizozemska i Italija ističu da je EU suviše ovisan o ruskoj nafti i plinu da bi veze presjekao sutra.

“Pitanje embarga na naftu nije pitanje želimo li to ili ne, već je pitanje u kojoj mjeri mi ovisimo o nafti,” izjavila je njemačka ministrica vanjskih poslova iz redova Zelenih, Annalena Baerbock.

“Njemačka uvozi puno (ruske nafte), ali postoje i druge zemlje članice koje uvoz nafte ne mogu zaustaviti preko noći. Da možemo, učinili bismo to automatski,” rekla je, dodajući da blok umjesto toga trebao raditi na smanjenju svoje ovisnosti o energentima iz Rusije.

>>>Verhofstadt o sankcijama Rusiji: moramo biti solidarni, i mi moramo malo patiti

I drugi su diplomati upozorili da je energetski jedan od najsloženijih sektora za sankcioniranje jer svaka članica EU-a ima svoje “crvene linije”.

>>>Kremlj osudio ‘gospodarsko razbojništvo’, izrazio uvjerenje u povratak ‘samootpisanih’

“Sankcije su eksponencijalne, što dalje idete to ih je teže usvojiti,” konstatirao je jedan o ministara prema citatu Reutersa.

Okidači

Diplomati generalno drže da bi ruski napad kemijskim oružjem ili brutalno bombardiranje glavnog ukrajinskog grada Kijeva bio jedan od okidača embarga na energetski sektor.

>>>Bitka za Mariupolj, ‘užas koji će se pamtiti stoljećima’

U aktualnom trenutku najveći otpor zabrani uvoza nafte pružaju Njemačka, Nizozemska i Italija, ujedno najovisnije o ruskom tržištu. Njihovi predstavnici ističu da su cijene energije već na povijesnim vrhuncima i da bi njihovo daljnje propinjanje izazvalo širu gospodarsku štetu.

Njemačka je, zajedno s Poljskom i Danskom, izrazila protivljenje i embargu na ugljen. Nizozemska je zabranu uvoza ruske nafte odbacila kategorički.

>>>Komisija traži izlaz iz energetske ovisnosti o Rusiji

Moskva istovremeno signalizira da bi sankcije njezine naftne industrije rezultirale zatvaranjem dotoka plina prema Europskoj uniji. Ona je već pokazala spremnost na takvo odvraćanje, uz strateško doziranje isporuka koje je rezultiralo rekordnim cijenama.

>>>Picula: Unija je ovisna o ruskom plinu

Slijedom navedenog, dionici današnjeg sastanka ne očekuju da će on rezultirati konkretnim potezima ili sankcijama.

Pratite nas na Google vijestima