Europsko gospodarstvo ove će godine rasti sporije od prijašnjih očekivanja procijenila je Europska komisija u jesenskoj gospodarskoj prognozi.
Aktualna revizija rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u Europskoj uniji i europodručju umanjuje na 0.6% i time nastavlja postojanu korekciju nagore koja se manifestira od početka godine.
>>>Poboljšani izgledi, povećani negativni rizici | proljetna gospodarska prognoza Europske komisije
Izvršno tijelo je u prijašnjoj, ljetnoj prognozi, rast BDP-a u EU u 2023. godini umanjilo s proljetnih 1.0% na 0.8%. Prognoza za europodručje tada je reducirana s 1.1% na 0.8%.
Za 0.1 postotni bod su umanjene i prognoze rasta u 2024. godini. Komisija sada predviđa rast BDP-a od 1.3% u EU i samo 1.2% u eurozoni.
Prema prognozi Komisije, hrvatsko gospodarstvo ove bi godine trebalo rasti 2.6%, što je drugi najviši rast u EU-u, nakon Malte čiji bi BDP trebao rasti 4%. Sljedeće godine, rast bi trebao usporiti na 2.5%, a 2025. ubrzati na 2.8%.
Popuštanje inflatornih pritisaka
Komisija je rekla da putanja inflacije u Europskoj uniji ostaje “na silaznoj putanji” te da će s ovogodišnjih 6.5% u 2024. okopniti na 3.5%, još uvijek značajno više od ciljanih 2% u srednjem roku.
>>>ECB zastao s poskupljenjem novca, ‘meko prizemljenje’ upitno
“Inflacija je i dalje u silaznom trendu. Procjenjuje se da je u listopadu u europodručju pala na 2.9 % u odnosu na vrhunac od 10.6 % prije godinu dana. To je najniža razina od srpnja 2021. Predviđa se da će se ukupna inflacija u europodručju smanjiti s 5.6 % u 2023. na 3.2 % u 2024. i 2.2 % u 2025. Očekuje se da će se ukupna inflacija u EU-u smanjiti sa 6.5 % u 2023. na 3.5 % u 2024. i 2.4 % u 2025.,” rezimira se u priopćenju EK.
Europsko gospodarstvo posustaje uslijed odmjeravanja s Rusijom u kontekstu odgovora na invaziju Ukrajine. Iako je Komisija, a osobito predsjednica izvršnog tijela Ursula von der Leyen učestalo i opetovano tvrdila da sankcije “uništavaju” rusko gospodarstvo, zbilja se uporno pokazuje suprotnom.
Koketiranje s recesijom
Porazno, EU gubi na snazi unatoč kolosalnom, 800 milijardi eura vrijednom Mehanizmu za oporavak i otpornost koji je distribuiran širom Unije ali naizgled završava u pojedinim gospodarskim granama i/ili služi za dodatno bogaćenje već imućnih.
Bivši guverner Europske središnje banke, cijenjeni talijanski tehnokrat Mario Draghi, prošlog je tjedna ponudio nešto trezveniju procjenu europskog gospodarstva i naveo da je neposredna recesija u europodručju “gotovo izvjesna”.
Grabancijaš je ‘live’ na Google vijestima
Grabancijaš/Europska komisija/Financial Times
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.