Europska središnja banka (ECB) u četvrtak je sukladno najavama zastala sa stezanjem monetarnih uzdi i referentne kamatne stope ostavila neizmijenjenima prekinuvši povijesni niz poskupljenja zaduživanja u europodručju.
Središnjica je kamatne stope za financijski sustav postojano povećavala od srpnja 2022. godine, 10 puta uzastopce, ali je prošlog mjeseca signalizirala stanku jer podaci u realnom vremenu bilježe usporavanja emisije novca i gospodarskih aktivnosti.
>>>Grč u kreditiranju i drugi pokazatelji sugeriraju stagnaciju i/ili recesiju u europodručju
Uočljivo je i popuštanje inflatornih pritisaka, cijene su se u posljednjih godinu dana prepolovile, ali je gospodarstvo uzgred toliko usporilo da recesija postaje sve izvjesnijom.
Postojanost
Iako se pojedini analitičari i političari klade ili ufaju da je aktualni ciklus zaključen, predsjednica ECB-a Crhistine Lagarde u obrazloženju odluke podcrtava da okoliš ostaje izazovan a inflatorni pritisci snažni te da bi na buduću putanju cijena mogao utjecati bliskoistočni sukob – osobito u kontekstu cijena energenata.
“Moramo biti postojani. Današnja je odluka: držimo se (na mjestu),” rekla je. “Ponekad je izostanak akcije akcija. Odluka da se zastane je smislena,” rekla je.
Govoreći u Ateni, gdje su središnji bankari vijećali pri put u 15 godina, guvernerka je podcrtala “evidentnost” s kojom dosadašnje povećanje stopa utječe na realno gospodarstvo i emisiju zajmova putem banaka.
Reuters bilježi da je euro neposredno nakon objave odluke oslabio, ali se potom oporavio.
“Hard landing”
Pojedini analitičari danas ističu prekarno stanje gospodarstva i promišljaju da bi takozvano “meko prizemljenje” moglo izostati, odnosno da bi propadanje moglo biti oštrije i snažnije od recentnih projekcija.
Dio komentatora drži da bi banka, ukoliko se rizici manifestiraju, stope mogla započeti smanjivati već idućeg lipnja.
Industrija europodručja već je mjesecima u recesijskom glibu, potrošnja je prigušena a stezanje počinje utjecati čak i na fiskalnom politikom branjeno tržište rada.
“Gospodarstvo će vjerojatno ostati slabo do kraja ove godine,” rekla je Lagarde. “No kako inflacija dalje pada, realni prihodi kućanstava se oporavljaju i potražnja za izvozom iz eurozone raste, gospodarstvo bi trebalo ojačati u nadolazećim godinama.”
Inflacija u euorpodručju u rujnu je iznosila 4.3%. Aktualni konsenzus u očekivanjima analitičara sugerira daljnje povlačenje na 3.1%. Eurostat će preliminarne podatke za listopad objaviti sljedećeg tjedna.
ECB cilja inflaciju od 2% u srednjem roku.
U nastavku pročitajte priopćenje Europske središnje banke na hrvatskom jeziku koje je dostavila njezina hrvatska podružnica.
Odluke o monetarnoj politici
Upravno vijeće danas je odlučilo da će tri ključne kamatne stope ECB‑a ostati nepromijenjene. Najnovije informacije uglavnom su potvrdile njegovu prethodnu ocjenu srednjoročnih inflacijskih izgleda. Očekuje se i dalje da će inflacija predugo ostati pretjerano visoka. Domaći cjenovni pritisci i dalje su snažni. No inflacija je znatno pala u rujnu, među ostalim zbog snažnih baznih učinaka, i nastavilo se smanjivanje većine mjera temeljne inflacije. Nastavlja se snažan prijenos prethodnih povećanja kamatnih stopa na temelju odluka Upravnog vijeća na uvjete financiranja, što u sve većoj mjeri smanjuje potražnju te tako pridonosi smanjenju inflacije.
Upravno vijeće odlučno se zalaže za što skoriji povratak inflacije na njegov srednjoročni cilj od 2%. Na temelju svoje sadašnje procjene Upravno vijeće smatra da su ključne kamatne stope ESB‑a na razinama koje će, budu li se dovoljno dugo održale, dati znatan doprinos postizanju tog cilja. Upravno vijeće budućim će odlukama određivati razine ključnih kamatnih stopa koje će biti dovoljno restriktivne onoliko dugo koliko to bude potrebno.
Pri određivanju odgovarajuće razine i trajanja pooštravanja Upravno vijeće nastavit će primjenjivati pristup koji se zasniva na podatcima. Naime, odluke Upravnog vijeća o kamatnim stopama ovisit će o njegovoj ocjeni inflacijskih izgleda na temelju novih gospodarskih i financijskih podataka, dinamici temeljne inflacije i jačini transmisije monetarne politike.
Ključne kamatne stope ECB‑a
Ključne kamatne stope ECB‑a ostat će nepromijenjene: kamatna stopa za glavne operacije refinanciranja iznosi 4,50%, kamatna stopa za mogućnost posudbe na kraju dana 4,75%, a kamatna stopa na novčani depozit 4,00%.
Program kupnje vrijednosnih papira i hitni program kupnje zbog pandemije
Portfelj programa kupnje vrijednosnih papira (engl. asset purchase programme, APP) smanjuje se umjerenom i predvidljivom dinamikom jer Eurosustav više ne reinvestira glavnice dospjelih vrijednosnih papira.
Kada je riječ o hitnom programu kupnje zbog pandemije (engl. pandemic emergency purchase programme, PEPP), Upravno vijeće namjerava reinvestirati glavnice dospjelih vrijednosnih papira kupljenih u sklopu tog programa barem do kraja 2024. U svakom slučaju budućim postupnim zatvaranjem portfelja PEPP‑a upravljat će se tako da se izbjegne njegov nepovoljan utjecaj na primjerenu monetarnu politiku.
Upravno vijeće i dalje će, radi smanjenja rizika za transmisijski mehanizam monetarne politike povezanih s pandemijom, fleksibilno reinvestirati dospjele iznose u portfelju PEPP‑a.
Operacije refinanciranja
Kako banke budu otplaćivale iznose pozajmljene u sklopu ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja, Upravno vijeće redovito će ocjenjivati doprinos ciljanih operacija kreditiranja i otplate pozajmljenih iznosa stajalištu monetarne politike.
***
Upravno vijeće spremno je prilagoditi sve instrumente u okviru svojih ovlasti kako bi se inflacija u srednjoročnom razdoblju vratila na ciljnu razinu od 2 % i kako bi se očuvala neometana transmisija monetarne politike. Nadalje, Upravnom vijeću na raspolaganju je instrument zaštite transmisije, kojim može odgovoriti na neopravdanu, neurednu tržišnu dinamiku koja ozbiljno ugrožava transmisiju monetarne politike u svim državama europodručja radi djelotvornijeg ispunjavanja zadaće održavanja stabilnosti cijena.
Grabancijaš je ‘live’ na Google vijestima
