Biznis i ekonomijaPreporučeno

ECB poskupio zaduživanje za 0.25%, najavio stanku – pogoršao prognoze BDP-a

Europska središnja banka (ECB) u srijedu je nastavila s poskupljivanjem novca i referente kamatne stope za financijski sustav uzdigla na rekordne i povijesne vrhunce istovremeno signalizirajući da je izgledno riječ o zadnjoj korekciji čiji je cilj zauzdati tvrdoglave inflatorne pritiske u eorpodručuju.

ECB je revidirao i očekivanja gospodarskog rasta te tempo povlačenja cijena.

Upravno vijeće odlučilo je povećati tri ključne kamatne stope za 25 baznih bodova. U skladu s tim, kamatna stopa za glavne operacije refinanciranja iznosit će 4.50%, kamatna stopa za mogućnost posudbe na kraju dana 4.75%, a kamatna stopa na novčani depozit 4.00 %.

Zaduživanje je sada najskuplje od uvođenja eura u 1999. godini.

​”Na temelju svoje trenutačne procjene, Upravno vijeće smatra da su ključne kamatne stope ECB-a dosegle razine koje će, održavane dovoljno dugo, značajno doprinijeti pravovremenom povratku inflacije na cilj,” navodi se u izjavi o odluci.

Banka sada očekuje da će godišnja inflacija u 2023. godini iznositi 5.6%, a u idućoj godini 3.2%, prije pada na 2.1% u 2025. godini.

Pogoršana je i prognoza godišnjeg bruto domaćeg proizvoda (BDP) u europodručju koji bi prema novoj reviziji trebao porasti za 0.7% u 2023., 1.0% u 2024. i 1.5% u 2025. godini.

Guvernerka Christine Lagarde još je u srpnju iskazivala optimizam i sugerirala da bi ovogodišnji rast BDP-a mogao iznositi 0.9%.

Nova je projekcija za 0.1% lošija za sve tri godine u poredbi s u utorak objavljenom, ljetnom prognozom Europske komisije.

Zanimljivo, uobičajena, iako neizvjesna zadrška u transmisijskom mehanizmu sugerira da bi monetarnom politikom uvjetovana slabost mogla kulminirati ususret izborima za Europski parlament najavljenima za lipanj 2024. godine.

U nastavku pročitajte priopćenje Europske središnje banke na hrvatskom jeziku koje je dostavila njezina hrvatska podružnica.


Odluke o monetarnoj politici

Nastavlja se smanjivanje inflacije, ali i dalje se očekuje da će inflacija predugo ostati pretjerano visoka. Upravno vijeće odlučno se zalaže za što skoriji povratak inflacije na njegov srednjoročni cilj od 2 %. Kako bi poduprlo napredak prema ciljnoj razini, Upravno vijeće danas je odlučilo povećati tri ključne kamatne stope ECB-a za 25 baznih bodova.

Današnje povećanje stopa proizlazi iz njegove ocjene inflacijskih izgleda na temelju novih gospodarskih i financijskih podataka, dinamike temeljne inflacije i jačine transmisije monetarne politike. U rujanskim makroekonomskim projekcijama stručnjaka ECB-a za europodručje predviđa se prosječna inflacija od 5,6 % u 2023., 3,2 % u 2024. i 2,1 % u 2025. Riječ je o reviziji naviše za 2023. i 2024. te reviziji naniže za 2025. Revizija naviše za 2023. i 2024. uglavnom proizlazi iz viših razina cijena energije. Temeljni cjenovni pritisci i dalje su veliki, premda se većina pokazatelja počela smanjivati. Stručnjaci ECB-a revidirali su i blago snizili projicirane razine inflacije bez energije i hrane, i to na prosječno 5,1 % u 2023., 2,9 % u 2024. i 2,2 % u 2025. Nastavlja se snažan prijenos prethodnih povećanja kamatnih stopa na temelju odluka Upravnog vijeća. Uvjeti financiranja dodatno su pooštreni i sve nepovoljnije utječu na potražnju, koja je važan činitelj u vraćanju inflacije na ciljnu razinu. Imajući u vidu sve veći utjecaj tog pooštravanja na domaću potražnju u uvjetima slabljenja međunarodne trgovine, stručnjaci ECB-a znatno su smanjili projekcije gospodarskog rasta. Sada predviđaju da će gospodarstvo europodručja rasti po stopi od 0,7 % u 2023., 1,0 % u 2024. i 1,5 % u 2025.

Na temelju svoje sadašnje procjene Upravno vijeće smatra da su ključne kamatne stope ECB-a na razinama koje će, budu li se dovoljno dugo održale, dati znatan doprinos što skorijem povratku inflacije na ciljnu razinu. Upravno vijeće budućim će odlukama određivati razine ključnih kamatnih stopa ECB-a koje će biti dovoljno restriktivne onoliko dugo koliko to bude potrebno. Pri određivanju odgovarajuće razine i trajanja pooštravanja Upravno vijeće nastavit će primjenjivati pristup koji se zasniva na podatcima. Naime, odluke Upravnog vijeća o kamatnim stopama ovisit će o njegovoj ocjeni inflacijskih izgleda na temelju novih gospodarskih i financijskih podataka, dinamici temeljne inflacije i jačini transmisije monetarne politike.

Ključne kamatne stope ECB-a

Upravno vijeće odlučilo je povećati tri ključne kamatne stope ECB-a za 25 baznih bodova. U skladu s tim, kamatna stopa za glavne operacije refinanciranja iznosit će 4,50 %, kamatna stopa za mogućnost posudbe na kraju dana 4,75 % a kamatna stopa na novčani depozit 4,00 %. Povećanja će stupiti na snagu 20. rujna 2023.

Program kupnje vrijednosnih papira i hitni program kupnje zbog pandemije

Portfelj programa kupnje vrijednosnih papira (engl. asset purchase programme, APP) smanjuje se umjerenom i predvidljivom dinamikom jer Eurosustav više ne reinvestira glavnice dospjelih vrijednosnih papira.

Kada je riječ o hitnom programu kupnje zbog pandemije (engl. pandemic emergency purchase programme, PEPP), Upravno vijeće namjerava reinvestirati glavnice dospjelih vrijednosnih papira kupljenih u sklopu tog programa barem do kraja 2024. U svakom slučaju budućim postupnim zatvaranjem portfelja PEPP-a upravljat će se tako da se izbjegne njegov nepovoljan utjecaj na primjerenu monetarnu politiku.

Upravno vijeće i dalje će, radi smanjenja rizika za transmisijski mehanizam monetarne politike povezanih s pandemijom, fleksibilno reinvestirati dospjele iznose u portfelju PEPP-a.

Operacije refinanciranja

Kako banke budu otplaćivale iznose pozajmljene u sklopu ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja, Upravno vijeće redovito će ocjenjivati doprinos ciljanih operacija kreditiranja i otplate pozajmljenih iznosa stajalištu monetarne politike.

***

Upravno vijeće spremno je prilagoditi sve instrumente u okviru svojih ovlasti kako bi se inflacija u srednjoročnom razdoblju vratila na ciljnu razinu od 2 % i kako bi se očuvala neometana transmisija monetarne politike. Nadalje, Upravnom vijeću na raspolaganju je instrument zaštite transmisije, kojim može odgovoriti na neopravdanu, neurednu tržišnu dinamiku koja ozbiljno ugrožava transmisiju monetarne politike u svim državama europodručja radi djelotvornijeg ispunjavanja zadaće održavanja stabilnosti cijena.


Grabancijaš je ‘live’ na Google vijestima

Comments (1)

  1. […] da će Europska središnja banka (ECB) nakon prošlotjednog poskupljenja zaduživanja za četvrt postotnog boda zastati sa stezanjem monetarne politike nakon današnjih podataka usvaja većina komentatora i […]

Comments are closed.