Bivši guverner Europske središnje banke (ECB) Mario Draghi u srijedu je na marginama konferencije Financial Timesa prognozirao neposrednu recesiju u europodručju i ocijenio da je dugoročna opstojnost europskog projekta ovisna o žurnoj, daljnjoj i dubljoj političkoj i fiskalnoj integraciji.
“Gotovo je izvjesno da ćemo do kraja godine imati recesiju,” rekao je. “Prilično je jasno da će prva dva tromjesečja iduće godine to pokazati.”
>>>Novogodišnja recesija u eurozoni | PMI
Prema njegovim očekivanjima, koja su mrvicu pesimističnija od aktualnih procjena i prognoza ECB-a i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), propadanje, zahvaljujući snažnom tržištu rada, neće biti “duboko” ili “destabilizirajuće”.
‘Geopolitički, ekonomski model na kojem je Europa počivala od kraja Drugog svjetskog rata je nestao,’
Mario Draghi
Promišljanja bivšeg talijanskog premijera stižu uslijed serije kriza koje tresu stari kontinent, prvo suočen s COVID “kugom” a potom i ratom u Ukrajini, nedaćama koje su ogolile slabosti u dobavnim lancima i ovisnost o ruskim energentima.
>>>Šonje komentira recesijske vjetrove – odrednice i izglede hrvatske otpornosti
“Ili će Europa djelovati ujedinjeno i postati dublja unija, unija sposobna izražavati vanjsku politiku i obrambenu politiku, pored svih gospodarskih politika … ili, bojim se, Europska unija neće opstati osim kao jedinstveno tržište,” odvagnuo je u takvom kontekstu prekaljeni tehnokrat.
Zbogom konkurentnosti
Draghi je ovih dana dio radne skupine koju je Europska komisija formirala s ciljem izrade izvješća o tome kako EU može vratiti žrtvom za Ukrajinu izgubljenu konkurentnost uz osobit fokus na odmjeravanja sa Sjedinjenim Američkim Državama i Kinom koje svoje zelene politike i tranzicije provode s raskošnom fiskalnom paljbom uz potporu protekcionizma.
“O tom bismo trebali jako brinuti,” rekao je Draghi. “Europsko gospodarstvo konkuretnost gubi u posljednjih 20+ godina, ne samo u poredbi sa Sjedinjenim Dravama, već Japanom, Južnom Korejom i, naravno, Kinom.”
“U mnogim, brojnim tehnološkim područjima, tehnološkim poljima, mi smo izgubili prisutnost, mi smo izgubili otisak,” dodao je za Financial Times.
>>>Draghi o gospodarstvu, geopolitici, inflaciji… reviziji Ugovora: ‘Ovisnost nije mudra’
Naveo je tri glavna razloga za neprilike; bivši model oslanjanja na SAD za obranu, na Kinu za trgovinu i na Rusiju za energiju.
“Geopolitički, ekonomski model na kojem je Europa počivala od kraja Drugog svjetskog rata je nestao,” konstatirao je.
(Ne)produktivnost
Potom je nabrojio ključne slabosti; nisku produktivnost, visoke troškove energije i nedostatak kvalificirane radne snage.
“Da bismo imali gospodarstvo sposobno podržati društvo koje stari ritmom kakav imamo u Europi, moramo imati puno veću produktivnost,” rekao je. “Ono gdje se trebamo sabrati je energija. Ne idemo nikamo plaćajući energiju dvostruko ili tri puta više nego što košta u drugim dijelovima svijeta.”
>>>Grč u kreditiranju i drugi pokazatelji sugeriraju stagnaciju i/ili recesiju u europodručju
Promišljanja bivšeg guvernera stižu uslijed uočljivog propadanja gospodarskih aktivnosti u europordučju gdje ECB postojano poskupljuje novac kako bi ohladio povijesne inflatorne pritiske.
Bruto domaći proizvod eurozone treće je tromjesečje 2023. zaključio padom za 0.1% uz rastući konsenzus da bi se kontrakcija mogla nastaviti u zadnjem kvartalu i tako zadovoljiti uobičajenu definiciju tehničke recesije.
Grabancijaš je ‘live’ na Google vijestima
