Novi uzlet potrošnje u europodručju nije izgledan jer je ušteđevina akumulirana tijekom pandemije bolesti COVID-19 u najvećoj mjeri ostala u rukama najimućnijih domaćinstava, napisali su u četvrtak u objavi na blogu analitičari Europske središnje banke (ECB).
Podaci podupiru gledište ECB-a da će inflacija cijena nastaviti s nježnim povratkom na ciljanu stopu od 2% u srednjem roku i snaži argument za stanku u poskupljenju novca nakon povijesnog stezanje monetarne politike.
>>>Grč u kreditiranju i drugi pokazatelji sugeriraju stagnaciju i/ili recesiju u europodručju
Središnjica je kamatne stope za financijski sustav postojano povećavala od srpnja 2022. godine, 10 puta uzastopce, ali je prošlog mjeseca signalizirala stanku jer podaci u realnom vremenu bilježe usporavanja emisije novca i gospodarskih aktivnosti.
ECB je utvrdio da 20% najbogatijih kućanstava u euoropodručju drži 49.3% viška ušteđevine akumulirane između 2020. i 2022. godine.
Izgledi da će se taj novac u skorašnje vrijeme vratiti u optok i realno gospodarstvo nisu veliki jer bogatiji ljudi nemaju potrebu potrošiti svaki dodatni euro ušteđevine te su educiraniji u njegovom daljnjem oplemenjivanju.
>>>Cijena zaduživanja u eurolandu na najvišim razinama od začeća
Autori bloga pišu da je dio njihove ušteđevine već investiran u financijsku i drugu imovinu; dionice, obveznice i nekretnine.
“Oni koji se nadaju da će novac spremljen na stranu tijekom pandemije podržati uzlet u potrošnji u skorašnje vrijeme izgledno će biti razočarani,” napisali su autori Niccolò Battistini i Johannes Gareis.
“Ovo je izrazito relevantan uvid u procjenu ono što goni inflaciju i kakav je primjeren odgovor monetarne politike.”
Aktualni indikatori za europodručju naširoko signaliziraju recesiju i bodre gledišta da bi ECB, ovisno o dubini poniranja, s popuštanjem monetarne politike mogao započeti već s proljećem.
Grabancijaš je ‘live’ na Google vijestima
