Dodjela Nagrade Saharov ženskome iranskom pokretu i Mahsi Amini šalje “simboličnu poruku”, no potrebno je stvarno djelovanje radi zaštite ljudskih prava u Iranu, složile su se u ponedjeljak u Zagrebu sudionice panela “Slučaj ‘Žene, život, sloboda’ – borba za ljudska prava”.
Zastupnici u Europskome parlamentu dodijelili su nagradu za slobodu misli Saharov Iranki Mahsi Amini, koja je prošle godine umrla u policijskom pritvoru, i ženskome iranskom pokretu koji djeluje pod nazivom “Žena, život, sloboda”, objavljeno je u listopadu.
“Ova nagrada je priznanje, no Irancima je bilo veoma teško vidjeti da Ujedinjeni narodi primaju iransku vladu dok se ovo događalo ili kasnije Europsku uniju za stolom s iranskim dužnosnicima. Je li ova nagrada, ili nagrade jer je (Narges) Mohammadi ove godine dobila Nobelovu nagradu za mir, a u zatvoru je, nešto simbolično?”, rekla je iranska producentica i kustosica Afsun Moshiry.
Moshiry se osvrnula i na stav da se Iransku revolucionarnu gardu ne treba stavljati na popis terorističkih organizacija zbog straha od porasta terorističkih napada u Europi.
>>>‘Robovi indoktrinacije i širitelji mržnje’: EP proglasio EU prostorom LGBTIQ slobode
“Ove formule više ne djeluju. Nisu duboko promišljene i smatram da su potrebne odluke za ljudska prava”, dodala je Moshiry na panelu u održanom u sklopu Human Rights Film Festivala, u suradnji s Uredom Europskog parlamenta u Hrvatskoj.
“Nešto je očito pogrešno”
Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter spomenula je da se ove godine obilježava 75 godina od donošenja Opće deklaracije o ljudskim pravima, no da svijet ne bi izgledao kao što izgleda danas kada bi sustav uspostavljen tom deklaracijom funkcionirao.
>>>Pučka pravobraniteljica identificirala slabosti, Saboru uručila 156 preporuka
“Nešto je očito pogrešno. Sustavi zaštite ljudskih prava koje imamo su sve zamršeniji, otežano je brzo i učinkovito djelovanje. Postoje mnoge strane koje dovode u pitanje jesu li prava uopće prava, tvrdeći da su ona vrednote. Naravno da su vrednote, ali su također pravo”, rekla je Šimonović Einwalter.
Ajla Čustović iz Centra za kulturu dijaloga je istaknula da je jedan od problema što “svi međunarodni sporazumi i deklaracije nisu pravno obvezujući”.
“Nitko nema autoritet kontrolirati kako će određene zemlje implementirati (sporazume). Svaka pojedina zemlja zadržava pravo da interpretira i implementira prava (koja su priznali) potpisavši deklaraciju. Mislim da bi međunarodno pravo trebalo biti pravo, trebali biste biti zakonski obvezani poštivati prava koja ste potpisali u deklaraciji”, rekla je Čustović.
Šimonović Einwalter je kazala da dokle god s ljudskim pravima i međunarodnim pravom ne budemo postupali kao s pravom, “imat ćemo poteškoća s ljudskim pravima”.
>>>Povijesni revizionizam u Hrvatskoj među najvišima u Europskoj uniji: HRW
“Mislim da je odlično što imamo nagrade, Nobelovu nagradu za mir, Nagradu Saharov. Smatram da to šalje snažnu simboličnu poruku, no ne mislim da su simbolične poruke dovoljne”, izjavila je pučka pravobraniteljica.
‘Privilegirana Europa’
Antonija Petričušić, profesorica Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, smatra da nagrada predstavlja “svojevrsno opravdanje, iskupljenje za zanemarivanje slučajeva kršenja ljudskih prava i ugnjetavanje u drugim zemljama”.
“Smatram da se debela, stara, razmažena i privilegirana Europa osjeća bolje kada dodjeljuje nagrade mrtvim ženama u stranim zemljama … ili (kada se) Nobelova nagrada za mir (dodjeljuje) ženi koja je u zatvoru. Koja je svrha Nobelove nagrade za mir ako je ne možeš proslaviti s voljenima ili imati koristi od novca nagrade?”, istaknula je Petričušić.
>>>Narod Ukrajine dobitnik nagrade Saharov za slobodu misli
Panelu se videoporukom obratio i hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu iz redova socijalista Tonino Picula, koji je rekao da dodjela Nagrade Saharov šalje i snažnu poruku svima.
“Nama u Hrvatskoj: da nas razna hodanja i klečanja ne vode nikamo drugamo, osim daleko unatrag. U okvire patrijarhata u kojemu pod plaštem religijskih uvjerenja muškarci diktiraju ženama način života i propisuju pravila ponašanja. Takav tip društva je u Hrvatskoj – nažalost, ne i u Iranu – iza nas”, poručio je Picula.
Mahsa Amini, 22-godišnja Iranka kurdskog porijekla, uhićena je u Teheranu 13. rujna 2022. zbog navodnog kršenja strogih zakona o nošenju hidžaba. Umrla je tri dana kasnije u bolnici, nakon fizičkog zlostavljanja kojemu je bila izložena u pritvoru.
>>>Rasplamsala se smrću djevojke potpaljena građanska pobuna u Iranu | VIDEO
Njezina je smrt potaknula masovne višemjesečne prosvjede u Iranu koje su predvodile žene, a prerasli su u jedno od najvećih političkih previranja od Islamske revolucije 1979. godine. Pod sloganom “Žene, život, sloboda” prosvjedovale su protiv zakona o hidžabu i diskriminacije.
Pratite nas na Google vijestima
