Prije gotovo pet godina britanski BP otisnuo se u ambiciozni pokušaj transformacije poslovanja i tranziciju od plina i nafte prema nisko-ugljičnim izvorima energije.
Pustolovina se pokazala poraznom i neodrživom zbog čega je u tijeku veliki zaokret i nastojanje da se vrati izgubljeno, podupre cijena dionica i odgovori na zabrinutost investitora oko budućih profita.
Ciljeve energetske tranzicije prema obnovljivim izvorima revidiraju i veliki rivali, Shell sa sjedištem u Nizozemskoj i norveški državni titan Equinor.
Reuters piše da promjena kursa reflektira dva značajna faktora – energetski šok od ruske invazije na Ukrajinu i pad profitabilnosti nebrojenih projekata obnovljive energije čiju su neodrživu proliferaciju potpirile goleme nadnacionalne i nacionalne subvencije.
Održivost se pokazala osobito neodrživom u razvoju vjetroelektrana na moru čiji su vlasnici suočeni s rastućim troškovima, remećenjem dobavnih lanaca i tehničkim problemima.
Zavjeti Donalda Trumpa
Grabancijaš kao treću, za budućnost industrije odsudnu odrednicu dodaje i ponovni izbor Donalda Trumpa za predsjednika Sjedinjenih Država.
Trump je Zeleni dogovor Europske komisije i Bidenove administracije karakterizirao kao “novu zelenu prijevaru”, zavjetovao dokidanje “ludog” koncepta isključivo električnih automobila, najavio izdavanje ili ponovno izdavanje dozvola za eksploataciju nafte i povratak protekcionističkim politikama.
Njegova spremnost da ispuni obećanja već se materijalizira u njegovim nominacijama za ključne uloge u novoj administraciji, uključujući odabir klimatskog skeptika i protivnika zelene tranzicije Chrisa Wrighta za ministra energetike.
Kidanje unazad
Novi, na naftu i plin fokusirani generalni direktor BP-a Murray Auchincloss u novonastalim je starim okolnostima predstavio planove o investiranju milijardi eura u nove naftne i plinske projekte s naglaskom na obale Meksičkog zaljeva i Bliski istok.
BP je također usporio nisko-ugljično poslovanje, zaustavio 18 projekata povezanih s vodikom i najavio planove o prodaji svojih solarnih i vjetroelektrana. Tvrtka je svoj tim za razvoj vodika u Londonu više nego prepolovila na 40 ljudi.
Generalni direktor Royal Dutch Shell PLC-a, Wael Sawan, još je odrješitiji u naumu da zelenu tranziciju ustupi povratu dioničarima i vrijednost tvrtke ponovno približi američkim suparnicima Exxon Mobilu i Chevronu.
Shell je sasjekao svoje nisko-ugljične operacije, uključujući plutajuće vjetroelektrane i projekte povezane s vodikom, povukao se s europskog i kineskog tržišta energentima, prodao rafinerije i otupio svoje ciljeve za smanjenje emisije ugljika do 2030. godine.
Reuters je od osoba upoznatih s planovima i poslovanjem doznao da se traži i kupac za australsku tvrtku Select Carbon specijaliziranu za poljoprivredne projekte za smanjenje CO2 emisija koju je Shell svojem portfelju pridodao u 2020. godini.
Zbilja
Dionici ističu da aktualno repozicioniranje i revidiranje ciljeva nije apsolutno, već je odgovor na tržišnu zbilju.
“Cilj je ojačati konkurentnost i učinkovito se natjecati kada se industrija oporavi nakon trenutnog ciklusa pada,” rekli su iz Equinora.
BP i Shell također ističu da zelena ulaganja uvjetuje njihova održivost i da su pojedini sektori, poput biogoriva, u aktualnim okolnostima isplativiji od drugih.
Kako bilo, najavljena politika Donalda Trumpa sugerira daljnje povlačenje i remećenje zelenih poslovnih planova, ruši kotaciju i izglede zelenih tvrtki.
Povezane vijesti
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.
Comment here
Morate biti prijavljeni da biste objavili komentar.