Ključno mjerilo dugoročnih očekivanja o kretanju cijena u europodručju prvi je put od srpnja 2022. godine zabilježilo procjene investitora o povlačenju inflacije ispod 2%, odnosno ispod ciljane razine koju krojači monetarnih smjernica Europske središnje banke (ECB) preferiraju u srednjem roku.
Podaci londonske burze (LSEG) pokazuju da se “petogodišnji terminski inflatorni swap” – mjerilo tržišnih procjena rasta cijena u prvoj polovici sljedećeg desetljeća – spustio na 1.9994%.
Riječ je o neuobičajeno oštrom povlačenju i oštroj opreci s prijašnjim procjenama. Swap je lani u kolovozu dosegnuo 2.66% što je izazvalo promišljanja o stagflaciji.
Reuters podsjeća da su središnji bankari izrazito posvećeni percepciji i očekivanjima o inflaciji bila riječ o investitorima, domaćinstvima ili poduzetnicima jer njihove procjene utječu na cijene u maniru “samoispunjavajućeg proročanstva”.
U sukusu, očekivanja o rastu cijena potiču potrošnju, dok je procjene o padu sputavaju jer kupci odgađaju kupnju što u konačnici proizvođače i trgovce tjera na prilagodbu.
Bivši predsjednik ECB-a, talijanski tehnokrat Mario Draghi sličnu je situaciju s petogodišnjim swapovima u 2014. karakterizirao kao loše pretkazanje. Njegovo se upozorenje kasnije pokazala opravdanim jer ECB unatoč stvaranju golemih količina novca ciljanu stopu nije uspio postići sve do velikih remećenja uvjetovanih pandemijom bolesti COVID-19 i ratom u Ukrajini.
Inflacija u europodručju osam je godina provela blizu nule ili čak u koketiranju s negativnim vrijednostima, što je ECB neposredno prije pandemije ponukalo da zvoni na uzbunu.
Kontekst
Inflacija u europodručju povijesni je vrhunac pronašla u listopadu 2022. godine segnuvši na 10.6% da bi se minulog rujna ohladila na 1.7%, osjetno niže od procjena i prognoza ECB-a koje su, uzgred rečeno, postojano i tvrdoglavo “iza krivulje”.
Inflacija se na 2% vratila u listopadu, ali je podgrijavanje očekivano i uvjetovano izlaskom iz usporedivog lanjskog razdoblja koje je prožeto anomalijama. Eurostat će podatke za studeni objaviti u petak.
Analitičari kao ključne povode za normalizaciju cijena navode popuštanje pandemijom uvjetovanih napetosti u dobavnim lancima, izlazak iz energetskog šoka koji je popratio rusku invaziju na Ukrajinu i stezanje monetarne politike ECB-a.
Istraživanja objavljena u petak i drugi indikatori iz realnog vremena pokazuju oštrije od očekivanog usporavanje poslovnih aktivnosti u studenom, uključujući u dominantnom uslužnom sektoru, što potpiruje zabrinutost o gospodarskom zdravlju zone.
Glavni ekonomist ECB-a, Philip Lane, u ponedjeljak je rekao da bi slab ekonomski rast inflaciju mogao gurnuti još dublje ispod ciljane razine.
“Monetarna politika ne bi trebala predugo ostati ograničavanja,” rekao je. “Inače, gospodarstvo neće dovoljno rasti i inflacija će, vjerujem, pasti ispod cilja.”
U igri su i drugi faktori, uključujući neočekivano obilje snijega u središnjoj Europi zbog kojeg se skladišta plina prazne osjetno brže nego lani. Odsječena od Rusije, Europa LNG uvozi iz SAD-a, po cijenama koje su do 30 ili više posto veće od prijeratnih. Ukoliko se zima pokaže oštrom, inflacija bi mogla iznenaditi i nagore.
Povezane vijesti
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.
Comment here
Morate biti prijavljeni da biste objavili komentar.