Pažljivo motreno mjerilo dugoročnih očekivanja inflacije u europodručju ovih je dana segnulo na najvišu razinu od 2010. godine, razdoblja kada se globalno gospodarstvo nosilo s posljedicama u Americi okinute recesije, što je prihvaćeno kao znak da pojedini investitori drže da će Europska središnja banka (ECB) imati poteškoća u kroćenju cijena.
Takozvani “petogodišnji terminski inflatorni swap” – mjerilo tržišnih procjena rasta cijena u drugoj polovici sljedećeg desetljeća – ovog je tjedna dosegnuo 2.66 posto unatoč naznakama da je aktualni uzlet inflacije dosegao vrhunac i da stezanja monetarne politike hladi cijene u eurozoni.
>>>Britanija je u stagflaciji | CBI
Florian Ielpo, rukovoditelj makro istraživanja u Lombard Odier, procjenjuje da će inflacija u europodručju u prosjeku biti do 1.5 postotnih bodova veća od ciljane sve do 2032. godine.
Jedan od ključnih faktora pritom je energetska tranzicija, odnosno poskupljenje energenata koje vodi poskupljenju roba i posljedičnim potraživanjima većih plaća.
Financial Times piše da bi povećanje dugoročnih očekivanja moglo biti neugodno za ECB, koji je nakon posljednjih vijećanja i korekcija kamatnih stopa signalizirao vrhunac aktualnog ciklusa poskupljenja novca.
>>>Cijena zaduživanja u eurolandu na najvišim razinama od začeća
Inflacija u europododručju u posljednjim mjesecima popušta te je s 10.6% u listopadu 2022. godine u srpnju 2023. okopnila na 5.3%.
Iako se cijene generalno hlade, temeljna inflacija, mjerilo iz kojeg su isključene nepostojane cijene hrane i energenata, ostaje vruća – u srpnju na 5.5%.
Inflacija u uslužnom sektoru istovremeno ne posustaje pa je prema pisanju FT-a prošlog mjeseca iznosila rekordnih 5.6%.
Stagflacija
“U nekom trenutku biste očekivali da petogodišnji (swap) dosegne plato – činjenica da je postojano rastao u posljednjih šest mjeseci tjera me da se zapitam jesu li tržišta zabrinuta da nismo izašli iz inflatorne spirale,” komentirao je Tomasz Wieladek, glavni europski ekonomist u T. Rowe Priceu.
>>>Rizik od recesije u Njemačkoj ‘značajan’, scenarij stagflacije u Uniji otvoren
Wieladek je ponovio i sve uvrježenije gledište da europodručju prijeti stagflacija koja podrazumijeva neugodan okoliš u kojem gospodarska aktivnost propada ali rast cijena ostaje neumoljiv. Takav je scenarij izgledniji u gospodarstvima gdje zahtjevi za povećanjem plaća, višekratne “jednokratne” pomoći zbog rasta životnih troškova i fiskalne bravure stvaraju “spiralu između rasta cijena i plaća”.
Pojedini ekonomisti drže da će pritisci na cijene i izgledi stagflacije okopniti zajedno s pandemijskim poticajima i odgovorom na energetsku krizu koju je okinula ruska invazija na Ukrajinu. Drugi procjenjuju da se taj učinak već odigrao.
>>>Ministri europodručja dogovorili fiskalnu konsolidaciju, povlačenje energetskih potpora
“Mislim da su strukturne deflacijske sile koje su smanjile ukupnu inflaciju u razdoblju nakon krize izblijedjele – dijelom zato što su bilance jače, ali i zbog fiskalne potpore povezane s pandemijom,” odvagnuo je Neil Shearing, glavni ekonomist u Capital Economicsu.
Njegovo je gledište da će ECB u konačnici inflaciju vratiti na ciljanu stopu od 2% u srednjem roku, “iako su kroz sljedeće desetljeće prekoračenja (ciljane stope) izglednija od podbacivanja”.
Grabancijaš je ‘live’ na Google vijestima
