Potencijalno povijesna presuda Vrhovnog suda Republike Hrvatske prema kojoj su banke “povrijedile kolektivne interese i prava potrošača koristeći u njima nepoštene i ništetne ugovorne odredbe a da se o tome nije pojedinačno pregovaralo,” ima mučnu anamnezu.
Kako se navodi u Izvješću HNB-a o problematici zaduženosti građana kreditima u švicarskim francima i prijedlozima mjera za olakšavanje položaja dužnika u švicarskim francima u 2015. godini pripremljenom na zahtjev Odbora za financije i državni proračun Hrvatskog sabora “CHF krediti u Hrvatskoj postojali su već 1999. godine, otkad je moguće statistički pratiti kredite po valutama odobravanja ili valutama indeksacije.
No, tek nakon 2004. godine oni počinju zamjetljivo rasti te su uglavnom korišteni za financiranje sektora stanovništva (stambeni krediti i autokrediti).
>>>Nove smjernice Komisije snaže poziciju (hrvatskih) žrtava lihvarskih ugovora
U razdoblju od 2005. do 2007. godine ovi su krediti dosegnuli svoj vrhunac te je u tom razdoblju odobreno gotovo 90% kreditnih partija stambenih CHF kredita. U tom razdoblju ovi su krediti bili važan oblik stambenoga kreditiranja u Hrvatskoj,” piše HNB koji je prva upozorenja građanima da ne uzimaju kredite u “švicarcima” odaslao 8. srpnja 2005. godine. Pozive je analizirao Tomislav Prpić iz ekonomskog tima Udruge Franak.
Mi vas s ovim uvodom pozivamo da, ako vas povijest bolesti i dalje zanima, zavirite u Izvješće (.pdf) iz kojeg ćemo, for the fun of it, izdvojiti procjenu HNB-a da je riječ o solidnoj količini, prema mišljenju Vrhovnog suda Republike Hrvatske, “ništetnog novca”:
>>>RBA najavio ustavnu tužbu, nema namjeru pristajati na nagodbe: švicarci
“Konverzija svih valutno indeksiranih stambenih kredita u Hrvatskoj u kunske prema tržišnom tečaju na kraju lipnja 2015. godine rezultirala bi smanjenjem međunarodnih pričuva Republike Hrvatske za 7,0 milijardi EUR, odnosno 62%, pa bi se one snizile na 4,3 mlrd. EUR. Kad bi se iz konverzije isključili dužnici s eurskim kreditima, što je upitno sa stajališta ravnopravnosti položaja dužnika, smanjenje međunarodnih pričuva Republike Hrvatske iznosilo bi 2,9 mlrd. EUR. Dakle, konverzija svih deviznih i indeksiranih stambenih kredita u kune iznimno bi negativno djelovala na adekvatnost međunarodnih pričuva RH.”
‘Švicarci’ su sve do 2010. bili u plusu, ‘rugali se’ eurima, a onda se otvorio pakao… – DA SE NE ZABORAVI – Slobodna Dalmacija
Ako zagusti, banke novac za obeštećenje građana mogu posuditi od Europske središnje banke po negativnoj kamatnoj stopi.
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.