Prvi uvid u pandemijski pad nataliteta otkriva da su Europljani tijekom “lockdowna” naširoko odgađali ili odustajali od stvaranja potomaka.
>>>Dječja demografija i uzora vrijedan modus operandi u Hrvatskoj | 2019. | DZS
Talijanska statistička agencija, ISTAT, javlja da je na uzorku od 15 gradova točno devet mjeseci nakon početka prvog nacionalnog zaključavanja broj novorođenih u prosjeku pao za ozbiljnih 21.6%.
Da je prisilni zajednički boravak osvijestio i pokolebao mnoge svjedoče i drugi indikatori. Primjerice, u prvih se deset mjeseci prošle godine prepolovio broj sklopljenih brakova, što je šef ISTAT-a, Gian Carlo Blangiardo, nazvao “dodatnim faktorom u izglednom smanjenju poroda u neposrednoj budućnosti.”
Reuters piše da stručnjaci za demografiju sličan “bambino bust” u 2021. godini predviđaju širom Europe koja se još uvijek nalazi u covid grču.
>>>I tako su prekarni poslovi rezultirali rastom djevičanstva u Japanu: poučak
Istraživanje provedeno u pet europskih zemalja tijekom ožujskih i travanjskih “lockdowna” pokazuju da su brojni ljudi odgodili planove o začeću. Nijemci i Francuzi su bili skloniji odgodi, a Talijani totalnom odustajanju.
Iako se podaci još uvijek obrađuju, njemački statistički ured Destatis procjenjuje da je 2020. izgledno bila prva godina bez rasta populacije od 2011., što je uvjetovano padom porođaja, ali i smanjenim intenzitetom priljeva migranata.
>>>Vlada RH daleko najgora i najnesposobnija u čuvanju dohotka | Eurostat
“Što su veći ekonomski strahovi, to je veći učinak na stopu nataliteta,” komentirao je Martin Bujard, zamjenik ravnatelja u Njemačkom saveznom institutu za istraživanje stanovništva. “Dakle, u zemljama u kojima socijalna država minimalizira ekonomski utjecaj – poput Njemačke – moglo bi biti manje negativnog učinka,” dodao je.
Grabancijaš je ‘live’ na Google vijestima
