Sabotažom sjevernih tokova i odricanjem od ruskih energenta devastirana europska industrija procjenjuje izglede novog cjenovnog šoka na tržištu prirodnog plina koji bi mogao produbiti deindustrijalizaciju starog kontinenta.
Europa se nakon ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. godine suočila s teškom energetskom krizom na čijem su vrhuncu cijene plina dosegle gotovo 350 eura po megavat satu (MWh).
Najteže je pogođeno najsnažnije europsko gospodarstvo, Njemačka, no gubitak konkurentnosti bio je i ostao širok, decimirajući tvrtke i tvornice te prisiljavajući države na skupa iskupljenja.
Iako su plin zamijenili obnovljivi izvori energije, podaci sugeriraju da je dio štete trajan jer je ukupna potražnja za plinom 17% ispod petogodišnjeg predratnog prosjeka.
Nova, postojana kriza
Pojedini dionica tržišta i analitičari sada upozoravaju da bi se povijest mogla ponoviti a kriza ponovno potpaliti.
Povod za zabrinutost je oštriji od očekivanog početak zime i prognoze da bi se niske temperature mogle nastaviti izjedajući zalihe.
Prema podacima tvrtke Plinska infrastruktura Europe spremnici su u aktualnom trenutku puni 85%, oko 10% manje nego u istom razdoblju lani.
“To ovogodišnju zimu već čini neugodnom,” komentirala je za Reuters analitičarka u Commerzbank, Barbara Lambrecht. Valovi hladnoće utječu na brži pad zaliha nego što je to bio slučaj u prijašnje dvije, relativno blage zime, dodala je.
Cijene plina u Europi već su na najvećim razinama u posljednjih godinu i kusur dana, no analitičari drže da bi mogle poletjeti i više jer je Europska komisija prošlog tjedna povećala svoje ciljeve popunjavanja spremnika što će izgledno rezultirati nadmetanjem i dodatnim pritiskom nagore.
Ključni faktor za sve uočljiviju nervozu skorašnji je prekid opskrbe ruskim plinom kroz Ukrajinu koji će odlukom Kijeva na snagu stupiti s prvim danom nove godine.
Francisco Blanch, voditelj istraživanja roba i derivata u Bank of America, za Reuters je procijenio da bi prekid tranzita kroz Ukrajinu cijene plina u EU sa sadašnjih gotovo 50 eura/MWh sljedeće godine mogao gurnuti do čak 70 eura/MWh.
Takav bi scenarij bio porazan i potencijalno sudbonosan za europsku konkurentnost budući da su cijene u Sjedinjenim Državama, na Bliskom istoku i Rusiji već sada tragikomično manje.
Konkretno i prema podacima LSEG-a, Europa je u pet godina prije pandemije i rata uživala prosječnu cijenu plina od 17.58 eura po megavat satu.
Cijene LNG-a u Sjedinjenim Državama, najvećem izvozniku u Europu, u pravilu su manje od 10 dolara po MWh (Our World in Data).
Deindustrijalizacija
Prema podacima konzultanta i upravitelja imovinom Bernstein Europa je u posljednje četiri godine izgubile desetke tvornica i gotovo milijun radnih mjesta
Talijanski tehnokrat i bivši guverner Europske središnje banke Mario Draghi na neprilike se osvrnuo u svojem izvješću o konkurentnosti predstavljenom u rujnu u kojem je prepoznao “goleme troškove” uvjetovane presijecanjem energetskih veza s Rusijom.
“Iako su cijene energenata osjetno pale sa svojih vrhunaca, EU tvrtke ostaju suočene s cijenama električne energije koje su 2-3 puta veće nego u Sjedinjenim Državama. Plaćene cijene za prirodni plin veće su 4-5 puta,” naveo je Draghi u izvješću koje prepoznaje da će europsko gospodarstvo fosilna goriva trebati do kraja desetljeća ili dulje.
Njemačka grupa za lobiranje interesa industrije, BDI, u rujnu je upozorila da su visoke cijene energenata jedan od razloga za postojanu slabost autohtone manufakture.
“Rizik od deindustrijalizacije zbog tihe migracije i napuštanja mnogih malih i srednjih poduzeća osobito se postojano povećava,” rekao je predsjednik BDI-a, Siegfried Russwurm, koji također sjedi u upravi njemačkog industrijskog koncerna Thyssenkrupp čija je podružnica za proizvodnju čelika, Thyssenkrupp Steel Europe (TKSE), s krajem prošlog mjeseca najavila restrukturiranje i 11.000 otkaza.
Nicolas de Warren, predsjednik francuske industrijske lobističke skupine Uniden, za Reuters je rekao da će francuska industrija uslijed visokih cijena energije ove zime djelovati sa 70-80% kapaciteta.
EU je u dosadašnjem odmjeravanju s Rusijom u kontekstu odgovoran na invaziju izbjegavao sankcije za uvoz prirodnog plina plinovodima, ali je Europski parlament u travnju izglasao uredbu koja onemogućuje uvoz ruskog ukapljenog plina (LNG).
Potez bi se sada mogao pokazati skupim i ubrzati trošenje zaliha, odnosno osnažiti potrebu za uvozom iz SAD-a i Bliskog istoka na tržištu na kojem se natječe i Azija.
Povezane vijesti
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.
Comment here
Morate biti prijavljeni da biste objavili komentar.