Europska komisija je od regulatora tržišta energije u Europskoj uniji ACER zatražila da ispita jesu li carine koje je Njemačka dodala svojem izvozu prirodnog plina usklađene s pravilima tržišnog natjecanja, doznao je Reuters od tri upućena izvora.
Carina je ostavština europske energetske krize koja je kulminirala u 2022. godini nakon ruske invazije na Ukrajinu i savezničke sabotaže sjevernih tokova.
Sjeverni tok 1 u EU je isporučivao 15% godišnjeg uvoza plina, dok se Sjeverni tok 2 nalazio pred inauguracijom.
Račun od 10 milijardi eura
Komisija je lani odredila ciljeve za nabavku i pohranu plina kako bi se spremnici ususret sezoni grijanja napunili 100% što je rezultiralo povijesnim propinjanjem cijena energenata.
Berlin je svoje kapacitete punio preko Trading Hub Europe (THE), što je uslijed divljanja cijena vlasti ostavilo s računom od gotovo 10 milijardi eura.
Vlasti su u nastojanju da umanje gubitke uvele “naknadu za neutralnost” za nakupce u drugim članicama Unije. Carina se pokazala neuspješnom pa je Njemačka s prosincem 2023. godine još uvijek trebala povratiti 8.5 milijardi eura.
Izvori su rekli da je energetski odjel Europske komisije od ACER-a zatražio propitivanje prakse.
“Svjesni smo njemačke naknade za neutralnost i zabrinutosti koju su izrazile različite stranke. Komisijin odjel za energiju (DG ENER) u kontaktu je s relevantnim nacionalnim vlastima po tom pitanju, kao i s Agencijom za suradnju energetskih regulatora,” rekao je EU dužnosnik.
Osoba zadužena za odnose s javnošću u njemačkom ministarstvu gospodarstva također je potvrdila razgovore s Komisijom.
“Ministarstvo će motriti istragu ACER-a i moguće radnje Komisije.”
S jedne i s druge strane
ACER je u odgovoru na upit Reutersa rekao da je svrha razgovora pronalazak šireg rješenja.
“Naime, mogu li se ovdje provoditi koordiniraniji pristupi među državama članicama kako bi se, s jedne strane, ispunile želje za povratom troškova, dok se, s druge strane, ne riskira fragmentacija naših integriranih energetskih tržišta.”
Njemačka je svoju carinu uvela jednostrano iako su ACER i Vijeće europskih regulatora energije (CEER) rekli da članice EU-a ne mogu nametati posebne prekogranične naknade za povrat troškova.
“Financijska naknada trebala bi se prikupljati na nediskriminirajući način, a ne iz prekograničnih tarifa za prijenos,” napisali su ACER i CEER u travnju 2022. godine.
“Troškove nacionalnih obveza skladištenja doista bi trebali pokriti potrošači ili građani iz iste države članice.”
Tržišna fragmentacija
Njemačka, čija je industrijska konkurentnost počivala na jeftinim ruskim energentima, nailazi na sve manje strpljenja i simpatija drugih članica EU-a.
Italija i Austrija u posljednjim su se tjednima otvoreno požalile na jednostrano carinjenje i najavile da bi mogle odgovoriti istom mjerom.
“DG ENER je u kontaktu s talijanskim regulatorima,” rekao je EU dužnosnik.
“Naglasili smo da tarife moraju biti u skladu sa zakonodavnim okvirom EU. Zaštita unutarnjeg tržišta i izbjegavanje tržišne fragmentacije izrazito su značajni za Komisiju.”
“Lančana reakcija”
Trgovačko tijelo sa sjedištem u Bruxellesu, Europska federacija trgovaca energijom (EFET), također je kritiziralo njemačku “naknadu” i talijansku najavu o uvođenju iste, upozorivši da bi praksa rezultirala smanjenjem likvidnosti koje može ugroziti energetsku sigurnost Unije, dovesti do volatilnosti cijena i drugih poremećaja.
EFET je rekao da bi uvođenje carina okinulo “lančanu reakciju”, predstavljalo prijetnju sigurnosti opskrbe i vodilo u fragmentaciju jedinstvenog tržišta.
Grabancijaš je ‘live’ na Google vijestima
Europska energetska kriza
