Vlasti u Danskoj prve su u Europi dogovorile novi danak za poljoprivrednike koji će od 2030. godine morati plaćati 120 danskih kruna (€16) po metričkoj toni emitiranog ekvivalenta ugljičnog dioksida.
Ugljični porez potom će od 2030. porasti na 300 kruna (€40).
Politico piše da je “povijesni dogovor” među dionicima, uključujući predstavnike vlade, ekoloških grupa i poljoprivrednika postignut u poznim satima ponedjeljka.
Vlada će također osigurati 5.3 milijarde eura za pošumljavanje 250.000 hektara poljoprivrednog zemljišta do 2045., izdvojiti 140.000 hektara nizinskog zemljišta do 2030. i otkupiti određene farme kako bi se smanjile emisije dušika.
To je “sporazum koji će formirati osnovu za povijesnu reorganizaciju i restrukturiranje danske zemlje i proizvodnje hrane,” napisala je ministrica gospodarstva na X-u.
Velika seljačka buna
Danci, titani u proizvodnji i izvozu svinjetine i mliječnih proizvoda, emisije CO2 žele smanjiti za 70% do 2030. godine kako bi udovoljili nadnacionalnim regulama i ciljevima koje je odredila Europska komisija pod upravom Ursule von der Leyen.
Nizozemska je slično restrukturiranje, koje je uključivalo i ideju o razvlaštenju poljoprivrednika, pokušala provesti u 2022./2023. godini, ali je poriv rezultirao velikom seljačkom bunom i promjenom vlasti.
Nova vlada, formirana u svibnju ove godine, kaže da će štovati međunarodne dogovore, ali neće donositi nova nacionalna ograničenja povezana sa stakleničkim emisijama.
Najavljeni kurs podrazumijeva izravni sukob s izvršnim tijelom koje je u srpnju 2021. godine donijelo Europske propise o klimi i u zakonodavstvo EU-a ugradilo obvezu klimatske neutralnosti s prijelaznim ciljem da se do 2030. neto emisije stakleničkih plinova smanje za najmanje 55 % u odnosu na 1990. godinu.
EU se na to smanjenje obvezao u prosincu 2020. na zasjedanju stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime, kao doprinos postizanju ciljeva Pariškog sporazuma.
Povezane vijesti
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.