Poljoprivrednici u veljači nastavljaju s prosvjedima koji su u posljednjih godinu dana iz nacionalnih prerasli u paneuropske.
Nakon koncesija u Njemačkoj i Nizozemskoj najakutnija aktualna žarišta su Poljska, Mađarska, Španjolska, Grčka i Belgija.
S početkom vikenda oko 1.400 traktora slilo se u Poznanj, jedan od najstarijih i najmnogoljudnijih gradova u Poljskoj gdje seljaci nastavljaju s blokadom graničnih prijelaza s Ukrajinom i glavnih nacionalnih cestovnih arterija.
Traktori su sa subotom promet u pojedinim regijama Španjolske blokirali ili otežavali peti dan zaredom, tražeći ulazak u velike gradove, uključuju Toledo i Zaragozu.
Vrije ili tinja i drugdje.
Nadnacionalni okidač i nacionalne neprilike
Iako su zajednički i temeljni povodi seljačkog nezadovoljstva Zelena tranzicija i politike Europske komisije, njihove se nacionalne nevolje donekle razlikuju.
Poljoprivrednici u Mađarskoj i Poljskoj drže da Europska unija ne čini dovoljno kako bi zauzdala i regulirala uvoz jeftinih žitarica i drugih poljoprivrednih proizvoda iz Ukrajine. Njihov je glavni zahtjev dokidanje povlaštenog statusa i/ili bescarinskog uvoza, kao i ponovno uvođenje dozvola za ukrajinske prijevoznike tereta.
BBC javlja da su u Poljskoj blokade ili kolone traktora i drugih gospodarskih vozila zabilježene na 256 cestovnih lokacija. Jedna od čvršćih blokada paralizirala je promet kod graničnog prijelaza Medijka zapadno od ukrajinskog grada Lavova.
U Poznanu, seljaci su palili baklje, pucali petardama i na ulice iskrcavali bale sijena ili hrpe gnojiva. Organizatori su rekli da se u grad slilo oko 6.000 poljoprivrednika. Mnoga su vozila bila okićena porukama protiv regulacije emisija stakleničkih plinova i drugih tekovina europskog Zelenog dogovora.
Atmosfera je osobito uzavrela u sjevernom gradu Bydgoszczu gdje su paljene gume i zastave Europske unije. Obješene su i lutke, iako je nejasno koga predstavljaju. Objave na društvenim mrežama sugeriraju da je riječ o predsjedniku Europskog vijeća Charlesu Michelu, predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen i novoizabranom poljskom premijeru Donaldu Tusku.
Lokalni izvještaji i objave na društvenim mrežama otkrivaju da su ljutiti seljaci pokušali ući u jednu od administrativnih zgrada u čemu ih je spriječio suzavac, odnosno policija.
Novi ministar poljoprivrede, Czeslaw Siekierski, sa seljacima se susreo u selu Przyborowice smještenom sjeverozapadno od Varšave.
“Poljoprivrednici prosvjeduju jer su u teškoj situaciji. Moja je dužnost, kao ministra poljoprivrede, biti ovdje i s njima razgovarati,” rekao je prema citatu BBC-ja.
Europska komisija u utorak je ponovila svoje preporuke za tempo zelene tranzicije, s ciljem da se emisije stakleničkih plinova smanje za 90 posto do 2040. u poredbi s razinama iz 2015. godine. Uočljivo, iz prijedloga je povučena uredba da se u istom razdoblju prepolovi upotreba pesticida u Europskoj uniji.
Prvi prosvjed u Mađarskoj
Prosvjedi su u petak prvi put zaiskrili i u Mađarskoj gdje su poljoprivrednici traktorima blokirali glavni granični prijelaz s Ukrajinom kod Zahonya.
Organizatori su rekli da je povod za okupljanje uvoz jeftinih ukrajinskih usjeva i proizvoda koji okida utrku prema dnu dok remeti nacionalna tržišta, kao i solidarnost s drugim europskim seljacima.
“Prema mojim izračunima, prosječni ovogodišnji gubitak poljoprivrednika za pšenicu koju smo posijali prošlog rujna iznosi oko 300 eura po hektaru,” rekao je za BBC mađarski stručnjak za poljoprivredu, Csaba Juhasz. “To je ako u obzir uzmemo svu potporu i poticaje.”
Dodao je da su najteže pogođeni poljoprivrednici s osrednjim imanjima od 100 do 400 hektara.
Mađarski seljaci dijele mnoge brige svojih kolega u drugim dijelovima Europe, uključujući visoke cijene umjetnih gnojiva i uvozom uvjetovan pad vrijednosti žitarica, mliječnih proizvoda, jaja i mesa.
Njihovi zahtjevi uživaju potporu državnog vrha i premijera Viktora Orbana koji je prošlog tjedna tijekom EU summita razgovarao s prosvjednicima u Bruxellesu gdje je europske lidere i Komisiju još jednom optužio da su im prioritet ukrajinski a ne europski seljaci.
Žarišta
Lokalni mediji procjenjuju da oko 600 poljoprivrednika ovog vikenda prosvjeduje u belgijskom gradu Genk gdje se održava sastanak europskih ministara posvećen industriji.
Političari bi ih trebali podržavati, rekao je mljekar Wim Kwanten za flamanski televizijski kanal VRT, ali umjesto toga oni su “taoci ciljeva vezanih za klimu i okoliš – želimo jednake uvjete za sve europske poljoprivrednike”.
Prve brojnije seljačke bune ovog su tjedna zabilježene u Španjolskoj gdje je remećenje prometa sa subotom ušlo u peti dan. Središte grada Bilbao u petak je okupiralo oko 100 traktora.
Seljaci su s desecima gospodarskih vozila paralizirali i gradski centar Pamplone, dok se Toledo našao u prometnom kaosu nakon što su blokirani ključni prilazi i gradske arterije.
Sindikati poljoprivrednika u Baskiji za nevolje su okrivili nadnacionalne politike. Ministar Luis Plana pritom je prepoznao njihovo nezadovoljstvo i pravo na prosvjede uz poziv na suzdržanost od zastrašivanja i nasilja.
Poljoprivrednici u Grčkoj također pozivaju na izmjenu Zelenog plana i programa, traže povlaštene cijene električne energije, ukidanje poreza na dizelsko gorivo i potpore za stočnu hranu.
Premijer Kyriakos Mitsotakis u petak je rekao da će zahtjeve poslušati u dolazećem tjednu uz poziv da se prometnice drže otvorenima kako bi se umanjila posredna gospodarska šteta.
Prosvjedi poljoprivrednika iskre i u susjednoj Italiji gdje vlasti otvoreno podržavaju njihove zahtjeve.
Premijerka Giorgija Meloni u petak je predstavnicima velikih poljoprivrednih udruga rekla da su izvor nedaća “ideološka” pravila EU-a.
Ministar poljoprivrede Francesco Lollobrigida novinarima je rekao da su seljaci i vlada na istoj strani u devet od 10 točaka.
Povezane vijesti
