Europska središnja banka (ECB) u četvrtak je referentne kamatne stope za financijskih sustav ostavila neizmijenjenima i signalizirala prijevremeni kraj svojeg zadnjeg programa kupnje obveznica.
Europska središnjica svoju je monetarnu politiku počela stezati kasnije od svojih transatlantskih i drugih kolega, ali podaci u realnom vremenu sada sugeriraju da inflatorni pritisci u europodručju popuštaju brže i dinamičnije od očekivanja.
>>>ECB zastao s poskupljenjem novca, ‘meko prizemljenje’ upitno
ECB je ususret pandemiji bolesti COVID-19 popraćenoj ratom u Ukrajini postojano kaskao za svojim ciljem o podgrijavanju potrošačkih cijena na 2% u srednjem roku.
Prve su članice deflaciju zabilježile sredinom 2019. godine da bi se ona ukorijenila ili produbljivala nakon što je virus u 2020. godini preplavio stari kontinent.
Evociranje pretpandemijske anemičnosti
Aktualno, snažnije od očekivanog hlađenje cijena izaziva bojazan oko povratka anemičnosti i potpiruje očekivanja da bi ECB relativno brzo mogao započeti s ponovnim popuštanjem.
Reuters naglašava da banka u nastojanju da zatre takva nagađanja i oklade u izjavi nije dala niti nagovještaja da bi snižavanje kamatnih stopa moglo biti na horizontu.
“Ključne kamatne stope ECB-a su na razinama koje će, održavane dovoljno dugo, znatno pridonijeti cilju (inflacije),” napisali su u priopćenju iz središnjice.
“Temeljna se inflacija dodatno smanjila,” prepoznato je. “No domaći cjenovni pritisci ostaju visoki, prvenstveno zahvaljujući snažnom rastu jediničnih troškova rada.”
Uprava je ponovila i u posljednjim mjesecima uobičajen postulat da će “stope ostati na dovoljno restriktivnim razinama dokle bude trebalo”.
Tržišta se istovremeno klade da će banka stopu smanjiti dvaput do travnja i za ukupno 155 postotnih bodova u čitavoj 2024. godini.
Kraj ere
ECB je također ponovio da zaključuje svoj zadnji program investiranja u obveznice, 1.7 bilijuna vrijedan program žurne kupnje zbog pandemije (engl. pandemic emergency purchase programme, PEPP).
Upravno vijeće u listopadu je reklo da namjerava reinvestirati glavnice dospjelih vrijednosnih papira kupljenih u sklopu tog programa barem do kraja 2024. godine, ali je većina krojača smjernica sada odvagnula da je svrha kupnje ispunjena.
ECB je najavio da će ponovno ulaganje u okviru PEPP-a završiti 30. lipnja i da će portfelj potom padati za 7.5 milijardi eura mjesečno do kraja godine.
PEPP je bio i ostao prijepornim instrumentom jer je, poput svoje parnjaka, programa kupnje u javnom sektoru (PSPP), pogodovao zemljama s većim javnim dugom nauštrb fiskalno čvrstih članica poput Njemačke.
>>>ECB ‘slomio ključ’ kupnjom velike količine talijanskog duga nauštrb Njemačke
Umirovljenje PEPP-a kao kriznog alata ECB ostavlja s Instrumentom za zaštitu transmisije (TPI), nikad testiranom shemom kupnje državnih obveznica čiji su kriteriji znatno zahtjevniji od prijašnjih “glazbala”.
Grabancijaš je ‘live’ na Google vijestima
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.