Europska središnja banka (ECB) u četvrtak je još jednom pojeftinila novac u financijskom sustavu i vrata ostavila odškrinuta daljnjem popuštanju.
Upravno vijeće je tri ključne kamatne stope smanjilo za 25 baznih bodova. Kamatna stopa na novčani depozit određena je na 2.50%, kamatna stopa za glavne operacije refinanciranja na 2.65%, a kamatna stopa za mogućnost posudbe na kraju dana na 2.90%.
Središnjica je šesto popuštanje od lipnja popratila komentarima o usporavanju inflacije, ali i postojanim izazovima zbog kojih su projekcije gospodarskog rasta još jednom revidirane nadolje: s 1.1% na 0.9% za 2025. i s 1.4 na 1.2% za 2026., projekcija za 2027. ostala je neizmijenjena, na 1.3%.
“Revizije naniže za 2025. i 2026. proizlaze iz slabijeg izvoza i kontinuirane slabosti ulaganja, koji su djelomično posljedica velike neizvjesnosti povezane s trgovinskim politikama i neizvjesnosti povezane s gospodarskim politikama uopće,” navodi se u priopćenju koje možete pročitati u nastavku.
U poredbi s prosinačkim prognozama, krojači monetarnih smjernica sada očekuju nešto brži rast cijena u tekućoj godini i dolazak na cilj od 2% u srednjem roku u 2027. godini.
Reuters i drugi biznisu i ekonomiji posvećeni izvori neposredno podcrtavaju nijanse u komunikaciji.
“Monetarna politika postaje značajno manje restriktivna,” navodi se u izjavi u poredbi s prijašnjom karakterizacijom da su stope restriktivne.
Predsjednica ECB-a, Christine Lagarde, novinarima je rekla da je aktualna odluka uživala široku potporu Upravnog vijeća, jedini je disident bio uvijek osokoljen šef austrijske središnje banke Robert Holzmann koji je ostao suzdržanim.
Lagarde je ponovila predanost odlukama utemeljenima na podacima iz realnog vremena.
“Morat ćemo biti agilni. Ako nam podaci ukažu na to da bi odgovarajuća monetarna politika za dolazak na (naše) odredište trebao biti rez, to ćemo i učiniti,” rekla je na redovnoj konferenciji za novinare. “S druge strane, ako podaci pokažu da nije tako, onda nećemo rezati i napravit ćemo pauzu.”
Odgovarajući na pitanja, guvernerka je rekla da ECB promišlja i analizira kako će se “transformacijske promjene u fiskalnim pravilima”, odnosno kolosalno zaduživanje za militarizaciju Europe koje su najavile Njemačka i Europska komisija, odigrati.
“To su tekući radovi. Moramo biti oprezni i budni, i razumjeti kako će ovo funkcionirati,” rekla je, dodajući da “oba fiskalna poticaja podržavaju rast u cjelini”.
Lagarde je tijekom predstavljanja odluke opetovano podcrtavala razinu nesigurnosti globalnog karaktera čiji je glavni pokretač povratak američkog protekcionizma, odnosno predsjednika Donald Trumpa koji je rekao da je carinski sukob s Europskom unijom izvjestan i neminovan.
Njegova je administracija odluku o carinama na uvoz iz EU-a donijela 26. veljače.
U nastavku pročitajte priopćenje ECB-a.
Odluke o monetarnoj politici
Upravno vijeće danas je odlučilo smanjiti tri ključne kamatne stope ECB‑a za 25 baznih bodova. Odluka o smanjenju kamatne stope na novčani depozit, odnosno stope kojom Upravno vijeće usmjerava stajalište monetarne politike, zasniva se na novoj ocjeni inflacijskih izgleda, dinamike temeljne inflacije i jačine transmisije monetarne politike.
Dezinflacija dobro napreduje. Inflacija se nastavila kretati uglavnom u skladu s očekivanjima stručnjaka Eurosustava i najnovije projekcije stručnjaka ECB‑a uglavnom potvrđuju prethodnu ocjenu inflacijskih izgleda. Stručnjaci sada predviđaju da će ukupna inflacija prosječno iznositi 2,3% u 2025., 1,9% u 2026. i 2,0% u 2027. Ukupna inflacija revidirana je naviše za 2025. zbog snažnije dinamike cijena energije. U vezi s inflacijom bez energije i hrane stručnjaci predviđaju prosječnu stopu od 2,2% u 2025., 2,0% u 2026. i 1,9% u 2027.
Većina mjera temeljne inflacije upućuje na zaključak da će se inflacija stabilizirati, i to postojano, na razinama oko srednjoročnog cilja Upravnog vijeća od 2%. Domaća inflacija i dalje je visoka, i to u prvom redu zato što se plaće i cijene u određenim sektorima još prilagođavaju prošlom velikom povećanju inflacije sa znatnim vremenskim odmakom. Međutim, rast plaća smanjuje se u skladu s očekivanjima i dobit djelomično neutralizira njegov utjecaj na inflaciju.
Restriktivnost monetarne politike zamjetno se smanjuje: zbog smanjenja kamatnih stopa pojeftinjuje zaduživanje za poduzeća i kućanstva i povećava se rast kredita. Istodobno je ublažavanje uvjeta financiranja otežano jer se prošla povećanja kamatnih stopa nastavljaju prenositi na postojeće kredite a kreditiranje je, općenito govoreći, i dalje slabo. Gospodarstvo se suočava s kontinuiranim izazovima te su projekcije rasta ponovno revidirane naniže: na 0,9% za 2025., 1,2% za 2026. i 1,3% za 2027. Revizije naniže za 2025. i 2026. proizlaze iz slabijeg izvoza i kontinuirane slabosti ulaganja, koji su djelomično posljedica velike neizvjesnosti povezane s trgovinskim politikama i neizvjesnosti povezane s gospodarskim politikama uopće. Očekuje se i dalje da će rast realnih dohodaka i postupno slabljenje utjecaja prošlih povećanja kamatnih stopa dati glavni doprinos povećanju potražnje, koje se očekuje s vremenom.
Upravno vijeće odlučno se zalaže za to da se inflacija stabilizira, i to postojano, na srednjoročnoj ciljnoj razini od 2%. Pri određivanju odgovarajućeg stajališta monetarne politike, posebno u sadašnjim uvjetima sve veće neizvjesnosti, na svakom će sastanku primjenjivati pristup koji se zasniva na podatcima. Naime, odluke Upravnog vijeća o kamatnim stopama ovisit će o njegovoj ocjeni inflacijskih izgleda na temelju novih gospodarskih i financijskih podataka, dinamike temeljne inflacije i jačine transmisije monetarne politike. Upravno vijeće ne opredjeljuje se unaprijed za određenu dinamiku promjene stopa.
Ključne kamatne stope ECB‑a
Upravno vijeće danas je odlučilo smanjiti tri ključne kamatne stope ECB‑a za 25 baznih bodova. U skladu s tim, kamatna stopa na novčani depozit smanjit će se na 2,50%, kamatna stopa za glavne operacije refinanciranja smanjit će se na 2,65%, a kamatna stopa za mogućnost posudbe na kraju dana smanjit će se na 2,90%. Smanjenje će stupiti na snagu 12. ožujka 2025.
Program kupnje vrijednosnih papira i hitni program kupnje zbog pandemije
Portfelj programa kupnje vrijednosnih papira (engl. asset purchase programme, APP) i portfelj hitnog programa kupnje zbog pandemije (engl. pandemic emergency purchase programme, PEPP) smanjuju se umjerenom i predvidljivom dinamikom jer Eurosustav više ne reinvestira glavnice dospjelih vrijednosnih papira.
***
Upravno vijeće spremno je prilagoditi sve instrumente u okviru svojih ovlasti kako bi se inflacija u srednjoročnom razdoblju stabilizirala, i to postojano, na ciljnoj razini od 2% i kako bi se očuvala neometana transmisija monetarne politike. Nadalje, Upravnom vijeću na raspolaganju je instrument zaštite transmisije, kojim može odgovoriti na neopravdanu, neurednu tržišnu dinamiku koja ozbiljno ugrožava transmisiju monetarne politike u svim državama europodručja radi učinkovitijeg ispunjavanja zadaće održavanja stabilnosti cijena.
Monetarna politika
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.