Europska središnja banka (ECB) u četvrtak je referentne kamatne stope povećala za očekivanih 50 baznih bodova iako su tjedan označili kaos na tržištima i prvi znaci financijske nestabilnosti i krize.
Vijeće je kamatnu stopu za glavne operacije refinanciranja odredilo na 3.50%, kamatnu stopa za mogućnost posudbe na kraju dana na 3.75% a kamatnu stopa na novčani depozit na 3.00 %.
Potonja je stopa na najvišoj razini od kraja 2008. godine koja slovi kao uvertira u Globalnu recesiju.
Uočljivo, u komunikaciji su izostale najave daljnjih koraka, iako je većina krojača monetarnih smjernica ususret vijećanju govorila da će trebati još podosta stezanja.
“Povišena razina nesigurnost osnažuje značaj pristupa temeljenog na podacima,” rekli su iz ECB-a čija odluka stiže u sjeni kraha dviju američkih banaka, od kojih jedna slovi kao 16 po veličini, i teškog posrtanja švicarskog bankarskog diva Credit Suisse iza kojeg je stala nacionalna središnja banka.
Između čekića i nakovnja
Reuters piše da je ključna briga ECB-a što njezin sustav monetarne transmisije ovisi o bankama pa bi kriza u financijskom sustavu umanjila njegovu učinkovitost.
Središnjica se tako nalazi između čekića i nakovnja, jer s jedne strane mora ispuniti svoj mandat o stabilnosti cijena, a s druge zadržati financijsku stabilnost.
Inflacija, čija je kontrola primarna zadaća, u aktualnoj je krizi mnogo veća nego u dosadašnjoj povijesti europodručja. ECB je u četvrtak objavio svježe projekcija prema kojima će stopa biti iznad ciljanih 2% kroz čitavu 2025. godinu, što je glavna briga guvernera.
>>>‘Nešto se upravo lomi’ | nestabilnost financijskog sustava potpirila bojazan od recesije
ECB u tekućoj godini očekuje rast cijena za 5.3%, potom za 2.9% u 2024. i 2.1% u 2025. godini. Iz uprave napominju da su projekcije finalizirane prije aktualnih previranja.
“Upravno vijeće pomno motri sadašnje napetosti na tržištu i stoji spremno odgovoriti, kako bude nužno, kako bi sačuvala stabilnost cijena i financijsku stabilnost u europodručju,” rekli su iz središnjice.
Iako sustavne krize banka u pravilu prerastaju u duboke recesije, analitičari drže da je financijski sustav europodručja u ponajboljem stanju u mnogo godina, uz zdravu likvidnost i profitabilnost.
U nastavku prenosimo priopćenje Europske središnje banke, dostavljeno iz njezine hrvatske podružnice i objavljeno 16. ožujka 2023. godine.
Odluke o monetarnoj politici
Predviđa se da će inflacija predugo ostati pretjerano visoka. Upravno vijeće odlučno je u poduzimanju koraka za što skoriji povratak inflacije na srednjoročni cilj od 2 %, stoga je danas odlučilo povećati tri ključne kamatne stope ECB‑a za 50 baznih bodova. Zbog povećane neizvjesnosti iznimno je važan pristup zasnovan na podatcima koji Upravno vijeće primjenjuje u donošenju odluka o ključnim kamatnim stopama i u skladu s kojim te odluke ovise o njegovoj ocjeni inflacijskih izgleda na temelju novih gospodarskih i financijskih podataka, dinamike temeljne inflacije i djelotvornosti transmisije monetarne politike.
Upravno vijeće pomno prati trenutačne tržišne napetosti i spremno je poduzeti mjere koje budu potrebne kako bi očuvalo stabilnost cijena i financijsku stabilnost u europodručju. Bankarski sektor europodručja otporan je jer ima dobre kapitalne i likvidnosne pozicije. U svakom slučaju, ECB raspolaže instrumentima politike kojima može pružiti likvidnosnu potporu financijskom sustavu europodručja u slučaju potrebe i očuvati neometanu transmisiju monetarne politike.
Nove makroekonomske projekcije stručnjaka ECB‑a dovršene su početkom ožujka prije pojave novih napetosti na financijskim tržištima. Stoga iz tih napetosti proizlazi dodatna neizvjesnost u vezi s procjenama inflacije i rasta u osnovnom scenariju. Prije najnovijeg razvoja događaja kretanje ukupne inflacije u osnovnom scenariju već je revidirano naniže, u prvom redu zbog manjeg doprinosa cijena energije u odnosu na prethodna očekivanja. Stručnjaci ECB‑a sada predviđaju da će inflacija iznositi u prosjeku 5,3 % u 2023., 2,9 % u 2024. i 2,1 % u 2025. Temeljni cjenovni pritisci istodobno su i dalje snažni. Inflacija bez energije i hrane nastavila je rasti u veljači i stručnjaci ECB‑a očekuju da će u 2023. u prosjeku iznositi 4,6 %, što je više nego što je predviđeno u projekcijama iz prosinca. Predviđa se da će se potom smanjiti na 2,5 % u 2024. te na 2,2 % u 2025. kako budu slabjeli pritisci na rast proizišli iz prošlih šokova na strani ponude i ponovnog otvaranja gospodarstva te kako se bude povećavao nepovoljan utjecaj pooštravanja monetarne politike na potražnju.
Osnovne projekcije rasta za 2023. revidirane su naviše na prosječnu stopu od 1,0 % zbog smanjenja cijena energije i veće otpornosti gospodarstva u teškom međunarodnom okružju. Stručnjaci ECB‑a očekuju da će se rast potom nastaviti povećavati, i to do stope od 1,6 % u 2024. i 2025., čemu će pridonijeti snažno tržište rada, jačanje povjerenja i oporavak realnih prihoda. No povećanje stope rasta u 2024. i 2025. slabije je nego što je predviđeno u projekcijama iz prosinca zbog pooštravanja monetarne politike.
Ključne kamatne stope ECB‑a
Upravno vijeće odlučilo je povećati tri ključne kamatne stope ECB‑a za 50 baznih bodova. U skladu s tim, kamatna stopa za glavne operacije refinanciranja iznosit će 3,50 %, kamatna stopa za mogućnost posudbe na kraju dana 3,75 % a kamatna stopa na novčani depozit 3,00 %. Povećanja će stupiti na snagu 22. ožujka 2023.
Program kupnje vrijednosnih papira i hitni program kupnje zbog pandemije
Portfelj programa kupnje vrijednosnih papira smanjuje se umjerenom i predvidljivom dinamikom jer Eurosustav ne reinvestira u cijelosti glavnice dospjelih vrijednosnih papira. Riječ je o prosječnim mjesečnim smanjenjima u iznosu od 15 mlrd. EUR do kraja lipnja 2023. S vremenom će se utvrditi i dinamika smanjivanja u razdoblju koje slijedi.
Kada je riječ o hitnom programu kupnje zbog pandemije (engl. pandemic emergency purchase programme, PEPP), Upravno vijeće namjerava reinvestirati glavnice dospjelih vrijednosnih papira kupljenih u sklopu tog programa barem do kraja 2024. U svakom slučaju budućim postupnim zatvaranjem portfelja PEPP‑a upravljat će se tako da se izbjegne njegov nepovoljan utjecaj na primjerenu monetarnu politiku.
Upravno vijeće i dalje će, radi smanjenja rizika za transmisijski mehanizam monetarne politike povezanih s pandemijom, fleksibilno reinvestirati dospjele iznose u portfelju PEPP‑a.
Operacije refinanciranja
Kako banke budu otplaćivale iznose pozajmljene u sklopu ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja, Upravno vijeće redovito će ocjenjivati doprinos ciljanih operacija kreditiranja stajalištu monetarne politike.
***
Upravno vijeće spremno je prilagoditi sve instrumente u okviru svojih ovlasti kako bi se inflacija vratila na srednjoročnu ciljnu razinu od 2 % i kako bi se očuvala neometana transmisija monetarne politike. ECB raspolaže instrumentima politike kojima može pružiti likvidnosnu potporu financijskom sustavu europodručja u slučaju potrebe. Nadalje, Upravnom vijeću na raspolaganju je instrument zaštite transmisije, kojim može odgovoriti na neopravdanu, neurednu tržišnu dinamiku koja ozbiljno ugrožava transmisiju monetarne politike u svim državama europodručja radi učinkovitijeg ispunjavanja zadaće održavanja stabilnosti cijena.
Točne formulacije koje je dogovorilo Upravno vijeće možete pronaći u tekstu na engleskom jeziku.
Grabancijaš je ‘live’ na Google vijestima
